Nekropole stećaka iz srednjeg vijeka, turski i nišani bosanskih ljudi koji su primili islam svjedoče o kontinuitetu života i smrti, bitaka i ratova na strateški važnom uzvišenju Presjeka kod Ustikoline. Zidane, omalterisane grobnice s kamenim sarkofazima, nišani s motivima luka i strijele, koplja, ruku, sablji, poput onih na stećcima, stoljećima privlače pažnju putnika koji iz Ustikoline putuju ka fočanskoj Jabuci.
No, lokalitetu koji čuva historiju zemlje kojoj pripada i koji je proglašen nacionalnim spomenikom BiH, nauka nije posvećivala dovoljno pažnje.
Oštećen nišan
Arheolozi Muzeja Sarajevo i Društva arheologa 1894 pokušavaju ispraviti tu grešku i na Presjeci istražuju najstarije muslimansko mezarje u BiH.
- Trenutno radimo na lokalitetu koji je značajan ne samo iz vjerskog aspekta nego i kulturno-historijskog, jer znamo da se ovo smatra jednim od najstarijih mezarja u BiH – kaže arheolog Adnan Muftarević, savjetnik u Muzeju Sarajevo i predsjednik Društva arheologa 1894.
Mezarje je smješteno na vještački napravljenom platou površine oko 600 kvadratnih metara, okruženo kamenim zidom i rovom. Gradnjom lokalnog puta, vremenskim utjecajima, a posebno tokom rata, znatno je uništeno. U njemu bi se trebao nalaziti i mezar Turhan Emin-bega, turskog namjesnika i graditelja najstarije bh. džamije, a uz njega su navodno ukopani i članovi njegove porodice.
Dio njegovog nišana, pronađen tokom istraživanja sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nalazi se u Muzeju Gazi Husrev-begove biblioteke Sarajevu, oštećen je i teško je pročitati godinu njegove smrti.
- Tu se historičari razilaze - je li to taj Turhan Emin-beg koji je sagradio džamiju ili neki drugi, jer je tarih na njegovom nišanu oštećen. Ali, to nama u ovom trenutku nije važno, koliko je važno da pronađemo sve što je od pomoći arheologiji i historiji – dodaje Muftarević.
Istraživanja finansira MIZ Ustikolina, a predsjednik Sead Čengić kaže da jedan broj historičara tvrdi da su na Presjeci sahranjeni poginuli u bitkama između turske i bosanske vojske hercega Stjepana Kosače, dok drugi smatraju da bi se tu trebali nalaziti prvi bosanski muslimani koji su, zajedno s lokalnim stanovništvom, Ustikolinu branili od križara.
Kameni blokovi
- Ranija istraživanja pokazala su da ovdje jedan skelet pripada osobi ermensko- anadolskog porijekla, a skelet u susjednom mezaru osobi dinarskog porijekla. To jasno govori da su ovdje domaći, balkanski ljudi bili muslimani prije dolaska Fatiha – kaže Čengić.
U okolici Presjeke nekad su se nalazila i utvrđenja čiji su kameni blokovi kasnije postali dijelovi kuća u selima, a u pravcu Foče još je niz lokacija sa sličnim nekropolama.
- Presjeka je veoma važna za našu povijest i želimo je izvući iz zaborava. Ovo mezarje dokaz je da su Bošnjaci muslimani ovdje živjeli i prije nego što je Bosna pala pod osmanski utjecaj – ističe Čengić.
Legende o Presjeci
Uz lokalitete sa mnogo nepoznanica vežu se i brojna narodna predanja, pa je, prema jednom od njih, groblje na Presjeci nastalo nakon sukoba svatova, a prema drugoj, na ovom mjestu presjekle su se turska i bosanska vojska pa je tako i dobilo ime.
Presjeka je poznata i po endemskom stablu bukve s granama koje rastu prema tlu, koja je u narodu nazvana žalosna bukva. Navodno je izrasla iz nišana turskog oficira i u narodu se vjerovalo da će svakoga ko ga pokuša odsjeći ili oštetiti snaći nesreća.
Geološka i arheološka istraživanja preduvjet su trajnoj konzervaciji i zaštiti ovog spomenika
