Pravosnažna doživotna kazna zatvora koja je prošle sedmice u Njemačkoj izrečena bivšim pripadnicima zloglasne Udbe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču zbog likvidacije odbjeglog hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, izvršene prije 35 godina u Minhenu, zasigurno nosi nedvosmislenu poruku i feljtona o političkim ubistvima koji je „Dnevni avaz” objavljivao punih godinu dana i četiri mjeseca.
Poruka je samo jedna - za procesuiranje zločina počinjenih „u ime države” nikad nije kasno!
Trajni dokument
Pogotovo ne bi smjelo biti kasno za niz politički motiviranih ubistava počinjenih u posljednjih 25 godina u Bosni i Hercegovini.
Godinu i četiri mjeseca naš list feljtonizirao je tekstove iz ugašene „Slobodne Bosne”, ali i magazina „Dani” te ostalih bh. medija, koji su sačuvani u arhivima kao trajni dokument o tome šta su radili tajni centri moći koji su odlučivali o životu i smrti onih koji su im se na bilo koji način našli na putu te o tome kako su zataškavane istrage o brutalnim likvidacijama.
Dok se u našoj državi, koja teži ka ulasku u Evropsku uniju, s predmetima u javnosti najpoznatijih političkih ubistava "Ugljen", „Leutar”, "Ševe", "Halilović" još igra ping-pong između (ne)nadležnih tužilaštava, Hrvatsku je upravo članstvo u EU natjeralo da ispuni izuzetno važnu obavezu.
Podsjećanja radi, u jeku afere vezane uz slučaj „Đureković”, Hrvatskoj je 2013. godine zbog neprimjenjivanja naloga za hapšenje Perkovića i Mustača zaprijećeno sankcijama Evropske komisije. Nedugo potom Perković i Mustač izručeni su Njemačkoj.
S druge strane, naša država nije uspjela (pitanje je koliko se uopće i založila) dobiti ni pozitivan ishod zahtjeva Suda BiH da se iz Holandije izruči Nedžad Herenda, jedan od ključnih svjedoka i aktera zločina „Ševa”. On bi nedvojbeno mogao, između ostalog, raspetljati tajnu atentata na porodicu generala Sefera Halilovića, ali i ubistva nekadašnjeg drugog čovjeka bošnjačke tajne službe AID Nedžada Ugljena, kao posebno eklatantne slučajeve u koje je bez sumnje upleten najviši vojni, policijski, obavještajni i politički bošnjački vrh.
Podmetanje leševa
Upravo s tog aspekta bitan je hrvatski primjer raščišćavanja s mračnom prošlošću, a tu opet vrijedi podsjetiti i na ubistvo ratnog komandanta Armije RBiH Ramiza Delalića Ćele, čiji se leš iz kruga bošnjačke državne mafije uporno gura u tuđa dvorišta, iako su motivi za njegovo ubistvo i više nego jasni i iz serijala tekstova koje smo objavili u dosadašnjih 340 nastavaka feljtona.
Jedan od njih bio je onaj Senada Avdića od 4. novembra 2004. godine u „Slobodnoj Bosni” pod naslovom: „Bivši čelnici AID-a u panici: Potvrđeno da Ramiz Delalić Ćelo svjedoči o ubistvu Ugljena!“
- Potvrda tužitelja Šljivara o Delalićevom svjedočenju o ubistvu Ugljena prouzročila je pravu paniku i košmar u redovima bivših čelnika AID-a, koji su posljednjih godina sporadično spominjani kao naručioci Ugljenovog ubistva. Svjedoci tvrde da se panika i strah najlakše mogu prepoznati kod tadašnjih čelnih ljudi. Svi oni znaju šta Ramiz Delalić zna, samo ne znaju šta će i koliko će reći tokom iskaza pred tužiteljima! - objavio je Senad Avdić.
Nažalost, Ramiz Delalić Ćelo ubijen je 27. juna 2007. godine, a da nije dočekao ispričati istinu bh. pravosuđu.
Nikad provedena lustracija
- Nema sumnje da će Njemačka provesti svoje i da Hrvatska, koliko god pokušavala, neće uspjeti zaštititi Perkovića, no u svemu je najzanimljivije koliko je ovaj slučaj izazvao interesovanja u Evropi i koliku je prašinu podigao u regionu od Slovenije, preko BiH i Srbije do Crne Gore.
Osim Slovenije koja je raščistila s bivšom službom sudskim putem, nakon ulaska u EU, označivši je kao zločinačku, Srbija, BiH i Crna Gora nikad nisu provele lustraciju, a dosjei Službe i dalje su tajna. Samim tim nije bilo ni sudskih procesa o likvidacijama koje je DB vršio kako nad emigrantima tako i nad unutrašnjim neprijateljima. Hrvatska je svojevremeno formirala komisiju koja je prikupljala dokaze o ubistvima emigranata, a Srbija je imala komisiju prema čijim podacima je unutar nekadašnje SFRJ ubijeno na desetke Srba.
U BiH nije bilo nikakve komisije, niti je ikad zvanično pokrenuto ovo pitanje mada nekadašnji visoki dužnosnici DB-a i danas obnašaju visoke dužnosti - ukazali su „Dani” u tekstu od 10. januara 2014. godine, analizirajući tadašnje polemiziranje Hrvatske o procesuiranju nalogodavaca Đurekovićevog ubistva.
(Sutra: Mora se konačno saznati: Ko je ubijao u ime države?)
