Obilježavanje 75., jubilarne godišnjice Bitke na Sutjesci zajednički su organizirali savezi antifašista i boraca NOR-a BiH i Crne Gore, a svečanosti na Tjentištu prisustvovalo je oko 2.000 ljudi iz ove dvije države, ali i Slovenije, Hrvatske, Makedonije i drugih zemalja. Nakon polaganja cvijeća na spomen-kosturnicu, organizirana je akademija „Barjak časti i slobode“, posvećena herojima presudne bitke iz Drugog svjetskog rata.

Predsjednik SABNOR-a BiH Bakir Nakaš kaže da je upravo jubilej inicirao potrebu za ujedinjenjem u čuvanju tekovina NOR-a.

- Zašto nam se nisu priključili iz RS, ja ne znam. Savezi boraca BiH, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske su ostali na liniji da zajednički obilježimo ovu manifestaciju i danas smo svi ovdje. Ja se nadam da ćemo jedne godine to zajednički obilježavati, ali da to obilježavaju savezi boraca, a ne vlade. Čim obilježavaju vlade, to je neki drugi interes – kaže Nakaš.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović izrazio je zadovoljstvo što je i veliki broj mladih iz Crne Gore došao da obilježi nevjerovatnu posvećenost, požrtvovanost i hrabrost učesnika bitke.

- Crna Gora, osim svoje građanske profilacije, antifašizam smatra svojim osnovnim postulatom na kojem počiva i drago mi je što svi segmenti crnogorskog društva to pokazuju. Kao potomku, s distance od 75 godina, ponosan sam i drago mi je što mogu da se poklonim sjenama ljudi koji su stvorili današnje prilike u kojima živimo – dodaje Brajović.

Žarko Stanić s Pelješca nije član nijednog udruženja, ali je, iako narušenog zdravlja, došao na Tjentište. Učinio je to zbog ideje da će nekim ljudima kasnije biti bolje. 

– Ako me pitate odakle sam, onda ja odgovaram – Crnogorac, Srbin, Hrvat, to nema veze. Ljudi se opredjeljuju za ono što su i bez imenovanja. To osjetiš u čovjeku. I onda ovdje dođem na Neretvu i Sutjesku, zbog osjećaja i ideje, zbog mirisa koji je negdje ovdje u zubu vremena ostao – kaže Stanić.

Predrag Knežević iz Sidneja je putovao 22.000 kilometara da bi prisustvovao programu u Dolini heroja. Inače je iz Zenice, ali od 1983. živi u Australiji.

– Kad moja generacija ode, ja ne znam šta će s ovim narodom biti. Volim ovo. Jutros sam zaplakao dolje, jer sam 70-tih godina kao brigadir radio ove bungalove. Najviše me nerviraju ove stranke. To nisu normalni ljudi. Na Ravnoj gori regularna vojska države Srbije odaje počast zločincu Draži Mihailoviću, u BiH nekim turskim vojnicima, u Hrvatskoj negiraju Jasenovac. Ne znam gdje ovo vodi – kaže Knežević.

„I mi smo imali partizana“, objašnjava Mojca Koletnik, potpredsjednica Zveze koruških partizana iz Austrije.

- Narod se mora smiriti. Ne smijemo Bosnu više razdvajati na Srbe, Hrvate i muslimane. Bosna su svi zajedno. Da takva bude Bosna – uzvikuje Mojca.