Prošlomjesečnim usvajanjem Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom u FBiH napravljen je iskorak jer su prvi put parovi koji imaju problema sa sterilitetom izjednačeni s ostalim pacijentima i dobili šansu za stjecanje potomstva.
Nove metode
Ovaj zakon će trebati poboljšanja, jer ne obuhvata sve pacijente, jer ne predviđa primjenu svih metoda koje su u svijetu uobičajene kod liječenja neplodnosti ili umanjene plodnosti korištenjem biomedicinskih dostignuća. Za sada u ovom zakonu nije predviđena mogućnost heterologne oplodnje, gdje se koriste jajne ćelije surogat majke ili sjemene ćelije iz banaka sperme, što je mimo evropske prakse. Zakon govori o homolognoj oplodnji, odnosno korištenju vlastitih spolnih ćelija bračnih i vanbračnih drugova.
Doktor Ermin Čehić, specijalista ginekologije i akušerstva, subspecijalista humane reprodukcije, koji je na čelu Odjela za humanu reprodukciju, menopauzu i estetsku ginekološku endokrinologiju Kantonalne bolnice Zenica, kaže da, iako nije „evropski”, ali je dobar barem za grupu pacijenata koji se mogu povrgnuti homolognoj oplodnji.
- Sada je predviđeno uvođenje povjerenstva pri Ministarstvu zdravstva FBiH da prati njegovu primjenu i efekte te reagira na specifične slučajeve i pravovremeno predloži dodatne izmjene. Stoga se uzdamo da će se vremenom uvesti heterologni postupak i nove metode u skladu s tehnološkim napretkom i dostignućima - ističe ovaj specijalista.
Petina parova
Dr. Čehić, koji je od 2012. godine uključen u donošenje ovog zakona, napominje kako je, ipak, najvažnije da se sada problem steriliteta može liječiti na teret kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, kao što je to slučaj i s bilo kojim drugim bolestima.
- Zakonom su predviđena najmanje tri pokušaja inseminacije i pet pokušaja vantjelesne oplodnje gdje su dva puta po prirodnom ciklusu bez hormonske terapije, što je, svakako, solidan broj pokušaja začeća. Inseminacija je jedan od najjednostavnijih oblika koji podrazumijeva unošenje sjemena supruga direktno u maternicu supruge. Svjetski je standard da je potrebno pet do osam pokušaja, tako da je zakon uzeo u obzir te svjetske standarde - rekao je Čehić.
Inače, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 16 do 17 posto parova u svijetu ima problem s neplodnošću, s tim da se ovo odnosi na fertilnu dob, odnosno ne obuhvata djevojke do 20 godina, i žene iznad 45 godina starosti, ističe doktor Čehić.
- To je gotovo petina parova. Za BiH nemamo centraliziranu bazu podataka, ali kao ekspert mislim da je u BiH taj procent i veći - dodaje dr. Čehić.
Borba za roditeljstvo jača od uvjerenja
Podsjećajući da je Svjetska zdravstvena organizacija sterilitet proglasila bolešću, i Elvir Karajbić, šef Kluba poslanika SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ističe da usvojeni zakon ne tretira sve naučne metode koje se koriste u svijetu, ali je za početak bolje da imamo bilo kakav zakon nego da ga nemamo nikako.
- Sada parovi koji nemaju drugu mogućnost osim heterologne oplodnje moraju ići u inozemstvo i to je skupo. Da je ova oplodnja uvrštena u zakon, mogli bismo u BiH raditi i te metode. Kome se sa uvjerenjima kosi ovakav način oplodnje, neka ga ne primjenjuje, ali neka ne sprečava druge u ostvarivanju tog prava. Borba za roditeljstvo je jača - smatra Karajbić.
Upućivanje na liječenje van granica BiH
Jasna Duraković, zastupnica SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ističe također da ovaj zakon treba unaprijediti te, između ostalog, i uredbom omogućiti da pacijenti budu upućeni na liječenje van granica BiH ako zdravstvena ustanova ne ispunjava propisane uvjete. I ona napominje važnost heterologne oplodnje imajući u vidu slučajeve kada se njome sprečavaju teške nasljedne bolesti na dijete.
- Zakon ne prepoznaje pacijentice koje dobivaju mali broj ćelija, a takvih je puno. Ne prepoznaje ni darivanje spolnih ćelija. Time se produbljuje diskriminatoran odnos prema pacijentima koji trebaju takav vid pomoći. Kada je u pitanju preimplatacijska genetička dijagnostika, predviđena je samo u slučaju opasnosti od prijenosa nasljednih bolesti. To treba proširiti i na otkrivanje genetskih mutacija - dodaje Duraković.
