Olufemi Elijas (Elias) od prošle godine sekretar je Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS). Oni su nasljednici Tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu. Raniji naziv ove institucije MICT, kako nam je rečeno u Hagu, više se ne koristi. 

Elijas stiže da bi u ime ove institucije prisustvovao dženazi ubijenima u genocidu u Srebrenici, ali i da bi se susreo s brojnim domaćim zvaničnicima.

Ovo je prva Elijasova posjeta Bosni i Hercegovini.  

Šta Vas dovodi u BiH?

- Ovo je moja prva zvanična posjeta Bosni i Hercegovini otkad sam imenovan za sekretara Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove početkom prošle godine. Glavna svrha moje posjete je da prisustvujem komemorativnoj manifestaciji obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici 1995. godine, koja će se održati sutra u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari. 

Za mene je veoma važno da budem sutra u Srebrenici u ime Mehanizma i da mogu lično odati poštu žrtvama genocida. 

Kao što vam je poznato, Mehanizam je preuzeo preostali rad i osnovne funkcije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (MKSR).

MKSJ je, tokom 24 godine svog rada, podigao optužnice protiv 20 osoba i izrekao pravomoćne presude protiv 15 osoba za zločine počinjene u Srebrenici 1995. godine. Postupci protiv četvorice optuženih trenutno se vode pred Mehanizmom. Prema tome, može se reći da su zločini počinjeni u Srebrenici bili u srži rada na predmetima kojima se bavio MKSJ, a kojima se sada bavi Mehanizam. Stoga je u tom pogledu moja prva posjeta BiH s pravom obilježena ovim događajem.

Šta su planirane aktivnosti tokom boravka u BiH?

- Osim prisustva sutrašnjoj komemoraciji u Srebrenici, također planiram održati niz sastanaka tokom svoje posjete Sarajevu, uključujući susrete s predsjednikom i registrarom Suda BiH, s predsjedavajućim Vijeća gradonačelnika za Informativni centar, kao i sastanak s predstavnicima diplomatskog kora u BiH te s predstavnicima civilnog društva. Također planiram posjetiti novootvoreni Informativni centar o MKSJ-u u Sarajevu u prostorijama sarajevske Vijećnice.

Ovo je prvi takav centar otvoren u bivšoj Jugoslaviji uz podršku Mehanizma. Centar će odigrati značajnu ulogu u tome da se naslijeđe MKSJ-a učini dostupnim zajednicama u BiH.

Mehanizam će nastaviti pružati podršku Informativnom centru u Sarajevu i nadamo se da će takvi centri biti otvoreni i drugdje u regionu u bliskoj budućnosti. 

Preuzeto naslijeđe

Koji je plan, koliko će godina raditi Mehanizam?

- Vijeće sigurnosti osnovalo je Mehanizam da bude malo, efikasno i privremeno tijelo s mandatom da okonča preostali rad i preuzme naslijeđe dva međunarodna suda koji su mu prethodili. Mehanizam je započeo s radom 1. jula 2012. uspostavljanjem ogranka Mehanizma u Aruši, Tanzanija. Godinu poslije, 1. jula 2013., započeo je s radom ogranak Mehanizma u Hagu, nastavljajući rad i funkcije preuzete od MKSJ-a.

Mandat i rad Mehanizma svake dvije godine razmatra Vijeće sigurnosti, a rad će se nastaviti dok to tijelo ne odluči drugačije. Stoga, u ovom trenutku nije moguće predvidjeti životni vijek Mehanizma. 

Međutim, ono što mogu reći jeste da je tranzicija odgovornosti sa dva međunarodna suda na Mehanizam prije okončanja njihovih mandata bila besprijekorna i efikasna. Od januara ove godine Mehanizam prvi put radi kao samostalna institucija. Ponosan sam što mogu da kažem da se uspješno suočavamo s izazovima koji stoje pred nama. S jedne strane, efikasno i revnosno okončavamo sudske aktivnosti preuzete od dva međunarodna suda, a s druge postojano nastavljamo obavljati velik broj značajnih funkcija koje su povjerene Mehanizmu. 

One uključuju, između ostalog, traganje za osmoricom preostalih bjegunaca od MKSR-a, pružanje zaštite i podrške za skoro 8.000 svjedoka koji su svjedočili pred MKSR-om i MKSJ-om, vođenje i očuvanje arhiva međunarodnih sudova te provođenje nadzora nad kaznama osoba koje su osudila dva međunarodna suda. Mehanizam, također, pruža podršku nacionalnim pravosuđima koja, poslije zatvaranja dva međunarodna suda, sada imaju najveću odgovornost za nastavljanje suđenja pred domaćim sudovima u preostalim predmetima ratnih zločina u vezi sa sukobima u bivšoj Jugoslaviji 90-ih godina i s genocidom u Ruandi.

Koliki je godišnji budžet Mehanizma?

- Odražavajući njegov mandat da ostane mala i efikasna organizacija, budžet Mehanizma za trenutni bijenij iznosi oko 190 miliona dolara, dakle, bruto 95 miliona dolara godišnje, što pokriva oba ogranka Mehanizma, u Aruši i u Hagu. 

Poređenja radi, samo budžet MKSJ-a se prije nekoliko godina kretao u rasponu između 250 i 290 miliona dolara. Ove godine, Mehanizam je započeo s radom bez podrške dva međunarodna suda koji su mu prethodili i mora da preuzme dodatne funkcije, naprimjer, administrativnu podršku, koje je ranije dijelio s dva međunarodna suda.

Izricanje presude

Na šta se tih 95 miliona dolara godišnje troši? Koliko suđenja, koliko bjegunaca, odakle su, hoćete li ih privesti do zatvaranja Mehanizma?

- Mehanizam se trenutno nalazi na vrhuncu svojih pravosudnih operacija, naročito u Hagu, u vezi s predmetima preuzetim od MKSJ-a. Ponovno suđenje u predmetu Jovica Stanišić i Franko Simatović započelo je prošle godine i trenutno je u toku. Pored toga, nastavljaju se žalbeni postupci u predmetima Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Prije nekoliko mjeseci Žalbeno vijeće Mehanizma izreklo je drugostepenu presudu u predmetu Vojislav Šešelj. U Aruši je u toku preispitivanje drugostepene presude u predmetu Augustin Ngirabatvare (Ngirabatware).

Za razliku od MKSJ-a, koji je ostvario značajan uspjeh time što je procesuirao svih 161 optuženih osoba, preostalo je osam bjegunaca od MKSR-a za čije je pronalaženje i hapšenje odgovoran Mehanizam. Trojici bjegunaca, kada budu uhapšeni, sudit će ogranak Mehanizma u Aruši, dok će ostalih pet bjegunaca, kada budu uhapšeni, biti prebačeni u Ruandu radi suđenja.

Koje presude i kome očekujete ove godine?

- Kako je već spomenuto, Mehanizam je od MKSJ-a preuzeo odgovornost za okončanje više značajnih predmeta u kojima se trenutno vode postupci. Prema najnovijim projekcijama, očekuje se da će drugostepena presuda u predmetu Radovan Karadžić biti izrečena do kraja ove godine, mnogo ranije nego što je prvobitno bilo očekivano. Okončanje žalbenog postupka u predmetu Ratko Mladić očekuje se do kraja 2020. Prvostepena presuda u predmetu Stanišić i Simatović također se očekuje tokom 2020. 

Žalba tužioca

A šta je s osobama koje Mehanizam potražuje iz Srbije?

- Postupak za nepoštovanje suda protiv Petra Jojića i Vjerice Radete trenutno se vodi pred Mehanizmom. Dana 12. juna 2018. sudija pojedinac Mehanizma proslijedio je taj predmet Republici Srbiji. Međutim, amicus curiae tužilac u tom predmetu uložio je žalbu na taj nalog. U skladu s Pravilnikom o postupku i dokazima Mehanizma, predsjednik Mehanizma formirat će žalbeno vijeće da razmotri to pitanje.  

Koliko je pritvorenika u pritvorskoj jedinici Mehanizma? Za koliko ljudi osuđenih pred MKSJ-om ove godine istječu 2/3 zatvorske kazne? Ko su oni i gdje? Hoće li svi oni po automatizmu dobiti pravo na prijevremenu slobodu?

- Pored četiri pritvorenika protiv kojih su postupci u toku pred Mehanizmom, trenutno pet osoba koje je osudio MKSJ čeka na transfer radi izdržavanja kazne u nekoj od određenih država. To su Valentin Ćorić, Milivoj Petković, Jadranko Prlić, Mićo Stanišić i Stojan Župljanin. Mehanizam je također odgovoran za nadzor nad kaznama 47 osoba koje su osudili MKSR ili MKSJ, a koje trenutno izdržavaju svoje zatvorske kazne u zemljama Afrike i Evrope.

Sedamnaest od tih osoba osudio je MKSJ i one izdržavaju svoje kazne u Austriji, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj i Švedskoj. Također ima 30 osoba koje je osudio MKSR, a koje trenutno izdržavaju svoje kazne u Beninu, Maliju i Senegalu.

Odgovornost je Mehanizma da osigura da se te kazne provedu uz puno poštovanje međunarodnih minimalnih standarda za izdržavanje kazni. Svaka osuđena osoba može podnijeti molbu za prijevremeno puštanje na slobodu direktno predsjedniku Mehanizma u bilo kom trenutku ako smatra da ispunjava uvjete. Ukoliko se utvrdi da neka osoba ispunjava uvjete za podnošenje molbe za prijevremeno puštanje na slobodu u skladu s nacionalnim zakonima države u kojoj izdržava kaznu, predsjednik rješava o tome je li privremeno puštanje na slobodu primjereno, uzimajući u obzir, između ostalog, težinu krivičnog djela ili krivičnih djela za koja je zatvorenik osuđen, postupanje prema zatvorenicima u sličnim situacijama, u kojoj mjeri je zatvorenik pokazao da se rehabilitirao i eventualnu značajnu saradnju zatvorenika s tužiocem.

Saradnja s regionom

Nakon političara, građani BiH najmanje vjeruju pravosuđu, pokazalo je nedavno veliko istraživanje javnog mnijenja u BiH. Kako gledate na to? Koliko takav odnos javnosti prema pravosudnim institucijama utječe na Mehanizam i njegovo povjerenje u pravosuđe BiH?

- Mehanizam je nezavisan i nije pod utjecajem vanjskih faktora ili percepcija. Kako sam ranije spomenuo, jedna od funkcija Mehanizma jeste da pruža pomoć i podršku nacionalnim vlastima u bivšoj Jugoslaviji, Ruandi i drugdje koje se bave preostalim predmetima ratnih zločina. Mehanizam neće podizati nikakve nove optužnice u vezi s genocidom u Ruandi i sukobom u bivšoj Jugoslaviji 90-ih godina, tako da državni organi imaju veliku odgovornost za procesuiranje tih predmeta i okončanje postupaka u njima.

Mehanizam će ih podržavati i pružati im pomoć, uključujući putem transfera znanja i provođenja obuke. To je jedan od prioriteta Sekretarijata.

Kakvom biste ocijenili saradnju Mehanizma s državama u regionu? Koliko je otvorenih pitanja i s kim i kako se ona rješavaju? Presporo? Nedovoljno brzo? Dobro?

Vijeće sigurnosti UN-a konkretno je povjerio Mehanizmu mandat da pruži pomoć državnim organima koji se bave predmetima ratnih zločina, uključujući onima u bivšoj Jugoslaviji. 

To je jasan signal Vijeća sigurnosti u vezi sa značajem takve saradnje. Sekretarijat redovno prima i obrađuje velik broj zahtjeva za pomoć državnih organa u vezi s pristupom dokumentima iz predmeta, izjavama svjedoka, dokaznim predmetima, ili za izmjenu zaštitnih mjera. Štaviše, mi svake godine obradimo na stotine takvih zahtjeva samo iz bivše Jugoslavije. 

Uzimajući u obzir da se pred nacionalnim sudovima u regionu bivše Jugoslavije još vode na stotine postupaka u predmetima ratnih zločina, koji su blisko povezani s predmetima u kojima su postupci okončani na MKSJ-u ili se trenutno vode pred Mehanizmom, jasno je da će pružanje pomoći i saradnja između Mehanizma i državnih organa samo jačati na intenzitetu u narednom periodu. 

Osim toga, Sekretarijat Mehanizma je odgovoran za vođenje arhiva MKSJ-a i omogućavanje veće dostupnosti javnih sudskih spisa ne samo našim kolegama u nacionalnim pravosuđima nego i široj javnosti i drugima koji su zainteresirani za rad međunarodnih sudova i Mehanizma. Nastavljanje podrške tim naporima jedan je od mojih prioriteta kao sekretara Mehanizma u predstojećem periodu.