13.15

Dom naroda Parlamenta BiH nije prihvatio informaciju o provođenju plana hitnih mjera i realiziranju aktivnosti iz informacije o procjenama i mogućnostima BiH u vezi s pitanjem izbjegličke krize u regionu i EU i pregledu situacije u vezi s migrantskom krizom na zapadnobalkanskoj ruti. 

Protiv ove informacije je bio Klub delegata srpskog naroda.

Poslanici su prihvatili zaključak Martina Raguža (HDZ 1990) da Dom naroda predloži održavanje zajedničke sjednice oba doma o migrantskoj krizi.

Prihvaćen je zaključak Marija Karamatića (HSS) da se obaveže Ministarstvo sigurnosti da obavijesti nadležne policijske agencije da prema migrantima počnu primjenjivati zakone koji važe za sve građane u BiH.

- Kad bih ja legao sad pred Vijećnicu u Sarajevu da spavam, prišao bi mi policajac i zatražio bi mi dokument sa slikom da bi mi utvrdio identitet. Ako ne bih imao takav dokument, odveo bi me u policijsku stanicu i u zatvoru bih proveo sve dok moj identitet ne bi bio potvrđen. Ne vidim zašto se to ne primjenjuje i na ljude koji su nelegalno prešli granicu BiH. Samo mali broj migranata od oko njih 9.000 stvarno bježi od ratnih dešavanja u zemljama iz kojih dolaze. Većinu čine ekonomski migranti ili, čak ima ljudi koji bježe od zakona u svojim zemljama. Recimo, mi prihvatamo ljude iz Alžira, koji ima veći BDP po glavi stanovnika od BiH - rekao je Karamatić. 

Delegat Sead Kadić (SDA) je podsjetio da je Evropa prije nekoliko godina prihvatala migrante, a da sada to ne čini te da Bugarska i Grčka, kao zemlje EU, propuštaju migrante u Srbiju, odakle oni dolaze do BiH, gdje za sada i ostaju.

Kadić je ukazao na problem koji Unsko-sanski kanton ima s migrantima te je rekao da je u Bihaću i Velikoj Kladuši njih više od 4.000 smješteno u neadekvatne objekte.

- Situacija s migrantima nije ista kao prije dvije-tri godine kada su oni samo prolazili kroz BiH. Ne radi se ništa konkretno da se problem počne rješavati. Nema jasne slike šta je čija nadležnost - istakao je Kadić.

Delegat Sifet Podžić (DF) naglasio je da je potrebno pokrenuti istragu protiv institucija koje su lažno izvještavale da je sve uredu kad je riječ o migrantskoj krizi.

On je kazao i da bi Vijeće ministara BiH što prije trebalo ispuniti zahtjeve Granične policije za dodatnim ljudima i novcem da bi se ojačala kontrola na granici.

Delegat Sredoje Nović (SNSD) ponovo je ukazao na činjenicu da ni na ovoj tački dnevnog reda ne prisustvuje predstavnik Vijeća ministara BiH kao predlagač.

Davanjem saglasnosti za ratifikaciju više sporazuma, memoranduma i ugovora sjednica je okončana.

12.26

Dom naroda Parlamenta BiH bez rasprava je u prvom čitanju usvojio Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH.

Delegati su bez rasprave usvojili i izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH u prošloj godini i izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u prošloj godini.  

12.16

Dom naroda Parlamenta BiH odbio je zahtjev Predstavničkog doma Parlamenta BiH da izmjene Zakona o krivičnom postupku BiH razmatra po hitnom postupku.  

Delegat Kluba Srba Sredoje Nović (SNSD) kazao je da je sramno što nema predlagača te je upitao treba li se prekinuti sjednica jer se predlaže usvajanje po hitnom postupku, a predlagača nema, što je, ističe, za njega odraz stanja vladajućih.

- Kakav apsurd u ovoj zemlji. Gdje su oni koji poručuju da ko ne bude glasao, svrstava se s kriminalcima? Gdje su predlagači? Pogledajte, hića, kriminal, korupcija, a ko brani danas ovdje ovaj zakon? Nemam riječi šta da kažem – zgražavao se Nović zbog činjenice da predlagač ovog zakona, odnosno niko iz Predstavničkog doma ne prisustvuje današnjoj sjednici.

Odgovorio mu je Halid Genjac (SDA) iz Kluba Bošnjaka pozivajući ga da ne dramatizira i da ovo nije odraz stanja vladajuće garniture, nego je taj odnos prema zakonu odraz "svih nas i našeg odnosa i prema organiziranom kriminalu, terorizmu i međunarodnom kriminalu".

- Nije prvi put da je Predstavnički dom predložio zakon, a da predlagača nema i ništa se nije dogodilo. Ne znam šta bi nam predlagač još mogao reći o zakonu o kojem svi sve znamo. Zato nemojte dramatizirati - kazao je Genjac.

Međutim, s Genjcem se nije složio Martin Raguž (HDZ 1990), koji je kazao da ovo jeste odraz stanja u BiH, i to najradikalniji izraz stvarnog stanja, ali to ih, ističe, ne opravdava da se oni odmaknu od odgovornosti, posebno jer nema više prostora igrati se ovim zakonom.

Nakon pauze koju je zatražio Klub Hrvata, odlučeno je da se i delegati izjasne o proceduri razmatranja Zakona te je odbačen hitni postupak, a prihvaćeno je da se Zakon razmatra po skraćenom zakonodavnom postupku.

Delegati su odlučili da ne razmatraju ni Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) jer, također, nije bilo predlagača.

Za izmjene Zakona o krivičnom postupku po hitnoj proceduri su glasali svi delegati u Klubu Bošnjaka te Nebojša Radmanović iz Kluba Srba (SNSD) i Martin Raguž iz Kluba Hrvata (HDZ 1990). Protiv su bili delegati Kluba Hrvata Ljilja Zovko, Bariša Čolak i Zdenka Džambas, svi iz HDZ-a BiH, kao i Mario Karamtić (HSS) te delegati iz Kluba Srba Sredoje Nović (SNSD), Dragutin Rodić (DNS) i Ognjen Tadić (DNS). Suzdržan je bio Darko Babalj (SDS). 

11.09

Zbog protivljenja Kluba srpskih delegata, Dom naroda u dnevni red nije uvrstio prijedlog delegata iz Kluba hrvatskog naroda Marija Karamatića (HNS) da bude donesen zaključak kojim se upućuju čestitke za postignute sportske rezultate pojedincima i timovima iz BiH i susjednih zemalja. 

Karamatić je pri tome spomenuo da reprezentacija BiH u sjedećoj odbojci koja je nedavno osvojila drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu, ali i reprezentacija Hrvatske u nogometu, koja je osvojila drugo mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, zaslužuju i zvanične čestitke Doma naroda PSBiH. 

Sredoje Nović iz Kluba srpskog naroda je obrazložio da bi, kada bi prihvatili ovakvu inicijativu, ubuduće sve više čestitki upućivali sportistima zemalja u okruženju jer je uspješnih sve manje u BiH. 

On je naglasio da za upućivanje čestitki postoje nadležna ministarstva.

Podsjećamo, u Sarajevu je danas počela sjednica Doma naroda Parlamenta BiH. S dnevnog reda sjednice skinuti su Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o krivičnom postupku BiH, koji su u proceduru uputili delegati iz Kluba hrvatskog naroda, i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o krivičnom postupku BiH, koji je uputio delegat Halid Genjac.

Oba ova zakona su usvojena u prvom čitanju i sada su u amandmanskoj fazi, koja je trebala biti već okončana. 

No, Ustavnopravna komisija Doma naroda na sjednici prije dva dana usvojila je zaključak da od Kolegija Doma zatraži produženje amandmanske faze za 15 dana, što je Kolegij prihvatio.

Ali pred delegatima je zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje izmjena Zakona o krivičnom postupku po hitnoj proceduri.

Ovaj zahtjev je upućen još nakon sjednice Predstavničkog doma 5. jula i u ovom slučaju riječ je o istom zakonu koji je u tom domu usvojen u aprilu ove godine i za koji je već jednom traženo od Doma naroda da bude razmatran po hitnom postupku, ali su klubovi hrvatskog i srpskog naroda u tom domu to odbili.

Inače, pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku Ustavni sud BiH, još u junu prošle godine, proglasio je neustavnima, a Parlament BiH ih do danas nije uskladio s Ustavom BiH.

Lars-Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark), šef Delegacije EU u BiH, poručio je jučer da izmjene i dopune ovog zakona usvojene ranije u Predstavničkom domu ispunjavaju potrebne standarde.

- Apeliramo na delegate u Domu naroda da što prije usvoje konačne izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku BiH i na taj način pokažu svoje opredjeljenje da djeluju kao vjerodostojan partner Evropske unije i njenih država članica u borbi protiv teških oblika kriminala i osiguravanju javne sigurnosti u BiH i šire. To je suštinsko pitanje za vladavinu prava u BiH i također će biti uzeto u obzir u pripremi mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji - navedeno je u saopćenju Vigemarka.

On je naglasio i da bi "druge predložene izmjene i dopune, koje su do sada razmatrane, oslabile vladavinu prava i potkopale mogućnost pravosuđa da se bori protiv teških oblika kriminala, a posebno organiziranog kriminala i korupcije".

- Pogotovo, izostavljanje pojedinih krivičnih djela, kao što su prevara u službi ili pronevjera u službi i terorizam, šalje negativan signal prema građanima BiH i EU - naveo je Vigemark.