Nakon brojnih upozorenja i najava, predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) jučer je objavio uvođenje ekonomskih sankcija Iranu. No, Tramp nije samo uputio jasnu poruku Iranu, za koji kaže da ugrožava mir i stabilnost cijelog bliskoistočnog regiona, nego i svim drugim državama. 

Viši nivo

- Sankcije Iranu zvanično su objavljene. Ovo su najoštrije nametnute sankcije. U novembru će doseći viši nivo. Ko god bude poslovao s Iranom, neće poslovati sa SAD. Tražim svjetski mir, ništa više - objavio je Tramp na svom Twitter nalogu.

Set sankcija odnosi se na finansijske transakcije u dolarima, iransku automobilsku industriju, kao i kupovinu komercijalnih aviona i metala, uključujući zlato. Sankcije koje se odnose na iranski naftni sektor i centralnu banku trebale bi stupiti na snagu u novembru.

- Pozivamo sve države da poduzmu korake koji pokazuju da se iranski režim suočava s izborom: ili da promijeni svoje prijeteće, destabilizirajuće ponašanje i reintegrira se u globalnu ekonomiju, ili da nastavi putem ekonomske izolacije - naveo je Tramp.

On je upozorio da oni koji ne prekinu ekonomske veze s Iranom "riskiraju teške posljedice" prema uvedenim sankcijama. Upravo je ovo pitanje koje bi moglo biti zanimljivo iz perspektive BiH. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, kompanije iz naše zemlje prošle su godine ostvarile izvoz na iransko tržište u iznosu od 1.828.208 KM, dok je uvoz iz Irana bio 4.236.507 KM.

Najviše smo izvozili različite dijelove mašina, proizvode od drveta, vozila i hemijske proizvode, dok smo najviše uvozili plastične proizvode, voće, staklo, tepihe...

O tome kakav bi BiH mogla donijeti stav prema ovom pitanju još nema naznaka. Iako su sankcije najavljivane već nekoliko mjeseci, Predsjedništvo BiH još nije razmatralo ovu temu kako bi se na vrijeme pripremili i privrednicima koji trenutno imaju poslove u Iranu, olakšali moguće zaokrete u ekonomskoj politici naše države.

Posebno je zabrinjavajuće to što određeni dio bošnjačkog političkog vrha ima jake veze s iranskim zvaničnicima, posebno radikalno krilo SDA, te je pitanje kakve će to štete nanijeti BiH. Doktor političkih nauka Slaven Kovačević kaže za „Avaz“ da ostaje problem kako će se bh. privrednici ponašati u ovakvoj neartikuliranoj vanjskoj politici.

Odgovor države

 - Predsjedništvo BiH, koje je zaduženo za takve stvari, nema stav, a ovo je važno pitanje. Očito je da oni koji su nadležni, a to je Predsjedništvo BiH, nisu to ni mislili razmatrati, već prepustiti slučaju. Upitan je položaj naših privrednika koji sarađuju i trguju s Iranom, oni sada ne znaju šta da rade. Na to pitanje trebala bi im odgovor dati država ili, bolje rečeno, Predsjedništvo BiH. Ali, mislim da to neće dočekati – naglasio je Kovačević.

Prema njegovim riječima, može nastati šteta za privrednike koji će nastaviti poslovati s tržištem Irana, jer mogu zbog sankcija izgubiti neka druga tržišta i nije poznato ko bi za to trebao odgovarati u ovoj državi.   

Doveden u pitanje veliki posao za željeznice

Nakon što je 2015. postignut iranski nuklearni program i nakon što su ukinute sankcije, BiH je krenula u ponovno uspostavljanje poslovnih kontakata u Iranu. Prema nezvaničnim informacijama, čak su i iranske željeznice tražile da im se dostave određene ponude u vezi s izvođenjem različitih radova, reparacijom i izvozom određenih segmenata za prugu.