Iako na prvi pogled izgleda kao mala čaršija, Donji Vakuf je itekako važno bh. raskrižje, jer kroz grad idu tri važne magistrale i to Zenica - Donji Vakuf, Banja Luka - Jablanica i Sarajevo - Split.  

Religijska posebnost

U Srednjobosanskom kantonu, na desnoj obali rijeke Vrbas, smješten je gradić prepun prirodnih bogatstava koja pružaju izvanredne mogućnosti za bavljenje lovom, ribolovom i drugim oblicima rekreacije. Grad je nastao davne 1572. godine, kada je izgrađena Baš džamija, uz koju su se kasnije nizali dućani, zanatske radnje i kuće, a kao osnivač Donjeg Vakufa u historiji je zabilježen Ibrahim-beg Malkoč.

Među najznačajnijim kulturno-historijskim spomenicima na ovom području izdvajaju se turbe Mejtaš Mehmed-paše Miralema, koje potječe iz 18. stoljeća, ranohrišćanska bazilika Oborci, nekropola stećaka u Starom Selu, stećak Radojici Biliću iz 14. stoljeća i Terhušin mlin.

Ipak, religijska posebnost ovog grada svoje uporište nalazi u gradu Pruscu, koji stoljećima čuva uspomenu na Ajvaz-dedu, kroz tradicionalno dovište muslimana Ajvatovicu.

Upravo ovo dovište, ali i Prusac generalno, predstavljaju najveću atrakciju Donjeg Vakufa. Da je tako, uvjerili smo se prilikom naše posjete, gdje smo zatekli turiste koji su došli da vide, kako kažu, čuvenu Ajvatovicu.

- Došao sam na ovo dovište da vidim sve ono o čemu se toliko govori i piše. Ovo je Božije davanje i zaista je predivan osjećaj doći ovdje. Oduševljen sam prizorom i ponijet ću odavde pozitivne impresije o Donjem Vakufu, ali i Ajvatovici - kaže nam Alija Jusić.

Ajvaz-dedin san

I brojni posjetioci iz svih krajeva zemlje i svijeta dolaze da vide čuvenu stijenu. Podsjetimo, predaja kaže da je Ajvaz-dedo nedaleko od Prusca našao snažno vrelo zakrčeno stijenom dugom 74 metra i visokom oko 30 metara.

Stijena je ometala provođenje vodovoda prema Pruscu pa se ovaj poduzetni i pobožni dobrotvor 40 dana uzastopno ranim sabah-namazom obraćao Bogu da stijenu rastavi.

Četrdeseto jutro, učeći nakon namaza, Ajvaz-dedo zaspi i usnije da su se dva bijela ovna sudarila i rastavila stijenu. Prenuvši se iz sna, ugleda stijenu rastavljenu. Duž nastalog koridora kroz stijenu položene su uskoro drvene cijevi kroz koje je potekla voda u Prusac.

U Pruscu kod Donjeg Vakufa nalaze se tri nacionalna spomenika i to Handanija džamija, stari grad Prusac, koji čine tvrđava, obor, donji grad i pokretno naslijeđe koje se nalazi u Arheološkoj srednjovjekovnoj zbirci Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, te džamija Hasana Kjafije Pruščaka.

Nedaleko od Handanija džamije je nekropola gdje se posjetioci obavezno zaustave radi fotografiranja.

Posebno atraktivan za turiste je stari grad Prusac koji se dive njegovim ljepotama, posebno tvrđavi. Kako nam pričaju mještani, sagrađena je na stijeni koja se izdiže oko 50 metara iznad Prusačke rijeke.

Tvrđava i obor ispod nje sagrađeni su u 15. stoljeću, a ima oblik četverougla čija je sjeverna strana izlomljena i završava se u vidu trougla. Na južnom kraju, s unutrašnje strane, je prigrađena nepravilna četverougaona kula.

Njeni zidovi su sačuvani u visini do 10 metara i dužini do 19 metara. U zidovima su otvori za topove. Na kraju sjeverozapadnog zida tvrđave je manja kula stražara, a do nje okrugli bunar žive vode. Stražara je smještena na najvišem dijelu terena. Osnova joj je nepravilna. Ulaznog zida više nema, dok je na suprotnom zidu veliki otvor za topove.

Nakon obilaska starog grada, zaputili smo se prema još jednoj atrakciji Donjeg Vakufa, Pruščakovoj (Hasana Kjafije) džamiji u Pruscu, koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH.

Pečat vremenu

Tamo nas dočekuje Džemil Hubljar, koji kaže da ljudi masovno dolaze da vide džamiju, turbe i mezar Pruščaka, čuvenog pravnika, filozofa i književnika.

- Ljudi dolaze da vide ove znamenitosti i starine. Donji Vakuf to zaista ima. Činjenica, najviše dolaze na Prusac i Ajvatovicu, ali svi obavezno svrate i ovdje. Interesantno je to ljudima, a mi im zaista imamo šta ponuditi – govori Hubljar.

Prema natpisu s levhe, Pruščakova džamija je podignuta 1607. godine, a Hubljar dodaje da je nedavno renovirana i da je sretan što su ova i brojne druge bh. znamenitosti upravo smještene u njegovom rodnom Donjem Vakufu.

- Ponosimo se svim znamenitostima koje ljudi dolaze vidjeti. Godinama je ovaj grad bio simbol vojne moći, jačine vjere i bistroće uma, međutim, danas je to malo poljuljano, ali mi se ne damo i trudimo se da svoju tradiciju održimo – govori Hubljar.

Zanimljiva prošlost, isprepletena legendama, ali i živim svjedočanstvima, govori o znamenitim događajima i ličnostima koji su dali poseban pečat vremenu na ovom području.

Najznamenitije su Ajvaz-dedo i Hasan Kjafija Pruščak, važna ličnost naučno-književnog i intelektualnog života Bošnjaka krajem 16. i početkom 17. stoljeća.

Vrbas općinu dijeli na dva jednaka dijela

Općinu Donji Vakuf obuhvata sliv rijeke Vrbasa koja općinu dijeli na dva skoro jednaka dijela, a okomito na tok ulijevaju se Ćehajićka rijeka, potok Volušnica, Prusačka rijeka, Oboračka rijeka, rijeka Semešnica, Sandžački potok, Babin potok i Sokolinski potok sa svim njihovim pritokama.

Na teritoriju općine i bližoj okolici nalazi se nekoliko planina čiji vrhovi prelaze 1.000 metara nadmorske visine i to Komar, Radalj, Kalin, Radovan, Vranica, Crni vrh, Velika šuljaga, Velika plazenica, Čučkovine, Dekale, Kriva jelika i Ravna gora.

Čuveni tenk svjedoči o hrabrim Donjovakufljanima

Naš domaćin iz Prusca Džemil Hubljar prisjeća se ratnog vremena i svega onoga što su preživjeli u Donjem Vakufu. Kaže da nikada neće zaboraviti kada su zaustavili tenk protivničkih strana koji svjedoči o hrabrim Donjovakufljanima.  

- Nedaleko od Pruščakove džamije mi smo uspjeli zaustaviti tenk koji je prijetio da uđe u selo. Postavili smo mine i tako smo ga uspjeli zaustaviti. Ko zna za tu priču, onda i odvede turiste tamo. Dolazili su ljudi i htjeli ga uništiti, krali su željezo s njega, ali nekako smo ga uspjeli sačuvati. Puno je težak i pokušali smo ga privući bliže džamiji, ali još ta ideja nije realizirana – priča nam Hubljar.