Brine me šta će se desiti na Kosovu. Ako dođe do dogovora o etničkoj razmjeni teritorija, ono ide u monoetničku nestabilnost. Još me više brine šta onda slijedi regionu. Ako se počnete igrati granicama, niko ne zna gdje i kako će se to završiti. Nikad ne znate koja će se usijana glava uhvatiti toga i krenuti u akciju kao da će sve biti gotovo sutra, kaže Karl Bilt (Carl Bildt), prvi visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.
Zajedničko pismo
On je danas, između ostalog, kopredsjedavajući utjecajne nevladine organizacije Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR). Zajedno s Pedijem Ešdaunom (Paddy Ashdown) i Kristijanom Švarc-Šilingom (Christian Schwarz-Schilling) uputio je otvoreno pismo Federiki Mogerini (Federica Mogherini), šefici evropske diplomatije, zahtijevajući da se odmah prekine s aktivnostima na etničkom precrtavanju granica.
U razgovoru za „Dnevni avaz“ Bilt ističe da je opasna iluzija da se promjenama granica i stvaranjem jednonacionalnih država postižu dugoročna stabilnost i mir.
- Nije jednostavno graditi funkcionalne, multietničke države. No, mnogo je rizičnije ulaziti u eksperimente razdvajanja naroda. Iskusili smo to i na Balkanu ne jednom i svi znamo strašne posljedice – kaže Bilt.
Ukazuje i na zlokobnu šutnju evropskih institucija. To je, dodaje, samo po sebi loše.
- Ranija pozicija kako EU tako i SAD bila je sasvim jasna – postojeće granice na Balkanu moraju se poštivati. To uključuje i granice Kosova. I zdušno smo bili protiv bilo koga ko bi se i pokušao igrati time. Sada imamo Amerikance, s Boltonom na čelu, koji su eksplicitno odustali od toga. No, oni su se distancirali od Balkana i neće preuzeti odgovornost za bilo šta što krene po zlu. A hoće ako se provede naum etničkog prekrajanja granica. Na kraju svega, EU će se morati pozabaviti haosom koji bi mogao nastati – upozorava Bilt.
Prvi visoki predstavnik u BiH naglašava da priče o tome da bi „dil“ Kosova i Srbije važio samo za njih i ne bi imao nikakve posljedice bilo gdje drugo, nije utemeljen.
- Možete vi potpisati stotinu deklaracija, obavezati se na svaki mogući način da će to biti tako. No, to ne zaustavlja nikoga da kaže, kako se već i čuje, „ako može Preševo, može i Tetovo“. Pa, slijedom toga onda, „može i Bijeljina“... I gdje ta spirala zla prestaje - pita se on.
Uloga Njemačke
Bilt objašnjava i snažno protivljenje njemačke kancelarke Angele Merkel ideji prekrajanja granica time da joj je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postavio tu temu na sto.
- Koliko razumijem, on je otišao na sastanak s njom i o rekao joj šta je naumio. Time je otvorio priču u Njemačkoj. Ne vjerujem da je u drugim državama Unije o tome pričano.O ovome se, inače, razgovara odnedavno. Ali, tek su predstojeće sedmice ključne - kaže Bilt.
Slaže se s ocjenom da je već sama priča o razmjeni teritorija dovela do izvjesne nestabilnosti u regionu.
- Postoji i rizik da se ta kriza nastavi generirati, da postane jedna od tema nadmetanja globalnih sila. Početkom godine razgovarao sam s nekim bitnim ljudima EU i upozorio ih šta bi se moglo desiti. Rekao sam im i da na vrijeme reagiraju i kažu da nema prekrajanja granica. Ali, nisu me poslušali – prenosi on.
Ima boljih rješenja
- Ako hoćete nešto provesti na Balkanu, onda na tome morate ustrajno raditi. Svojevremeno je Ketrin Ešton (Catherine Ashton) dogovorila vrlo detaljan set reformi, ali mi izgleda kao da EU to ne zanima. Znate, ima mnogo boljih rješenja za Kosovo, koje ne uključuju prekrajanje granica. To treba pogledati i raditi na takvim rješenjima – ističe Bilt.
