Park prirode Blidinje idealno je mjesto za pravi doživljaj zelenih dolina, visokih planina i čistog jezera.  

Smješteno na području visokih gorja središnjih Dinarida, ovo mjesto, koje je dobilo ime po jezeru Blidinje, istinski je raj za oči i melem za dušu. U sastavu je tri kantona, Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Livanjskog, a prostire se na impresivnih 358 kvadratnih kilometara.

Nezaobilazno je odredište planinara iz cijele zemlje i regiona, jer u zagrljaju je legendarne Vran planine i zadivljujuće Čvrsnice.

Dobro slaži

Tako je Čvrsnica u planinarskim krugovima nezaobilazno mjesto za uspinjanje, u čijim se njedrima nalazi nesvakidašnji prirodni fenomen, Hajdučka vrata. Taj poseban kraški oblik, koji se doima poput prstena, promjera pet metara, nalazi se na rubu kanjona Dive Grabovice.

Prema legendi, to je mjesto na kojem su se odmetnuti hercegovački mladići proglašavali hajducima. Uz tu legendu veže se i druga, koja kaže da onome ko prođe kroz Hajdučka vrata metak ništa ne može. A simbol legendi o hajducima, njihovim zgodama i „glavnoj faci“ među hajdučijom, Mijatu Tomiću, zasigurno su „Hajdučke vrleti“. 

U tom nadaleko znanom hotelu i restoranu, čija je unutrašnjost originalna i, porodično, godinama stvarana, mnoštvo je raznih antikviteta. Uz sjajnu gastronomsku ponudu tradicionalnih domaćih jela, ovo mjesto svake godine organizira i jedinstvenu manifestaciju pod nazivom „Dobro slaži i ostani živ“, koja se održava svake prve subote u novembru. 

U „Hajdučkim vrletima“ susreli smo se s našim ljubaznim domaćinom, Vedranom Piljićem iz „Visit Blidinje“, s kojim smo krstarili kroz Park prirode. 

Ovaj rođeni Tuzlak kao inžinjer zaštite okoliša posao je pronašao upravo na Blidinju, kojim je, vidljivo, očaran. U„Visit Blidinje“, priča nam, kroz saradnju sa JU „Park prirode Blidinje“, ali i drugima, žele podići kredibilitet tog parka, njegovu ponudu i status na zavidan nivo.

Iako nisu davno počeli s radom, čini se da im to jako dobro ide, jer sve što nude i rade pokazuje da Blidinje nije samo čarobno zimi, kada ovaj predio mjesecima bude ogrnut snježnim prekrivačem i zbog čega je posljednjih godina nezaobilazna destinacija brojnim ljubiteljima skijanja i sanjkanja, kako iz BiH tako i Hrvatske, a ponajviše Hercegovcima i Dalmatincima.

- Proljeće i ljeto donesu posebne čari na ovo mjesto. Planinari ga jako vole, a raduje nas da u posljednje vrijeme na planinarenje dolaze iz brojnih evropskih zemalja, ponajviše iz Litvanije, Belgije i Njemačke. Svima njima je pohod na Hajdučka vrata broj jedan. Blidinjsko jezero također je mnogima privlačno. To je prirodni fenomen, uz relativno malu dubinu od samo jednog metra do maksimalnih četiri metra - govori nam on.

S njim smo se zaputili do Masne luke, planinskim biserom u podnožju Čvrsnice, koji se odlikuje velikim bogatstvom borove i jelove šume. Taj prirodni rezervat, kazuje nam on, bogat je i s nekoliko izvora pitke vode, a brojni dolaze odmoriti dušu uz miris jedinstvenog endemskog bora munike.

Na tom je mjestu i Crkva svetog Ilije i franjevačka galerija s brojnim umjetninama.

Jahanje i druženje

Uz planinare, Blidinje pohode i brojni biciklisti, ali i svi oni koji žele napuniti baterije uživajući u opuštajućem jahanju i druženju s konjima, jer na Blidinju djeluju dva konjička kluba.

Za sve one koji su željni iskusiti malo drugačiju avanturu, na Blidinju mogu uživati u panoramskoj vožnji kvadom kroz najzanimljivije dijelove parka. U moru zanimljivosti, van razvikane zimske sezone, na ovom mjestu možete uživati i u branju ljekovitog bilja, koje u „Visit Blidinje“ organizira uz stručnu podršku.

Blidinje je, kao, uostalom, i veliki dio Hercegovine, poznat po siru iz mijeha, koji i danas spravljaju u nekolicini tamošnjih domaćinstava. Posebno je zanimljiva borovača, karakteristično piće koje se spravlja od vrhova borova, potopljenih u domaću lozovaču.

Park prirode sa 1.500 biljaka  

Blidinje je, zbog svojih geomorfoloških osobina, bogatstva biljnog i životinjskog svijeta te prekrasne i netaknute prirode 24. marta 1995. godine proglašeno Parkom prirode.

Na ovom jedinstvenom području do sada je evidentirano 1.500 biljnih vrsta, od čega su više od 200 endemske, reliktne i subendemske.

Park prirode Blidinje poznat je i kao najveće stanište endemskog bora munike.

Tomićeva pećina i stećci  

Pećina hajduka Mijata Tomića nalazi se na Dugom polju, u podnožju planine Vran. I u prošlosti, a i sada, predmet je brojnih speleoloških istraživanja i analiza. Smatra se da pećina ima izlaz na drugi kraj Vrana, prema Prozoru/Rami. Dugo polje poznato je i po nekropoli stećaka. Ta nekropola broji 150 stećaka.