15.58
U izjavi za novinare Bosić je objasnio da postoji mogućnost da bude zakazan nastavak sjednice iako do sada, kako je kazao, nije bila praksa da se sjednice održavaju u izbornoj kampanji. No, on će svakako obaviti konsultacije s klubovima stranaka, kada će biti poznato hoće li ovaj saziv ili neće okončati započetu sjednicu.
15.50
Nakon sjednice Kolegija u proširenom sastavu Predstavničkog doma, Mladen Bosić, predsjedavajući tog doma, konstatirao je da nema kvoruma za nastavak sjednice i kazao da se ''sjednica prekida". On nije kazao kada će biti održan nastavak, vjerovatno posljednje sjednice u ovom sazivu Predstavničkog doma PSBiH.
15:20
U Predstavničkom domu PSBiH trenutno je u toku zasjedanje Kolegija u proširenom sastavu, na kojem će biti odlučeno hoće li današnja sjednica Doma biti nastavljena.
Naime, nakon još jedne u nizu današnjih pauza u radu, konstatirano je da ima, a odmah potom da nema kvoruma za rad. Potom je Mladen Bosić, predsjedavajući Doma, kazao da prekida sjednicu, a onda se, pak, pojavilo nekoliko poslanika, što znači da je kvorum bio osiguran.
Međutim, Bosić je sazvao sjednicu Kolegija u proširenom sastavu da se konsultiraju hoće li nastaviti zasjedanje.
14:50
Nastavljena je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH nakon jednosatne pauze. Sjednici ne prisustvuje devet poslanika iz SNSD-a i DNS-a, koji su ranije saopćili da neće učestvovati u nastavku zasjedanja, jer je odbijena njihova inicijativa za smjenu Dragana Mektića, ministra sigurnosti BiH, a iz te dvije stranke iz RS smatraju da je nedopustivo da o pitanjima na kojima insistiraju poslanici iz RS odlučuju tri poslanika iz stranaka sa srpskim predznakom, uz podršku stranaka iz FBiH.
Poslanici su poveli raspravu o tome treba li nastavljati današnju sjednicu, odnosno da će zbog nedovoljnog broja poslanika iz RS Dom moći glasati o tačkama na današnjoj sjednici. Na tom pitanju posebno su insistirali poslanici Zaim Backović iz BPS-a i Senad Šepić iz Nezavisnog bloka.
Oni su potencirali i pitanje može li se kolegij usaglašavati oko eventualnih pitanja, jer u jednom trenutku u sali nije bilo zamjenice predsjedavajućeg Borjane Krišto, kao trećeg člana Kolegija.
Dok su poslanici Aleksandra Pandurević, Mladen Bosić i Momčilo Novaković stava da se ne može glasati jer nema dovoljno poslanika iz jednog entiteta, Damir Arnaut, poslanik SBB-a, kazao je da je ovo ozbiljno pitanje Ustava BiH i da prema njemu kvorum čini većina članova Predstavničkog doma PSBiH.
Ustav ne govori o kvorumu za rad i odlučivanje, kazao je Arnaut, te poručio da oni koji smatraju da treba prekinuti sjednicu jer joj prisustvuje pet od 14 poslanika iz RS da se ''igraju dejtonskom kategorijom“.
- Jer upravo je Ustav propisao tu kategoriju kako niko svojim izostankom ne bi mogao blokirati rad ovog doma. Kvorum čine 22 poslanika i Ustav ne poznaje termin "kvorum za odlučivanje". Mi imamo mogućnost čak i da svaku tačku danas usvojimo i čudi me i za mene je to nevjerovatno da kolege iz BPS-a i Nezavisnog bloka pozivaju da se sjednica obustavi. Ovo je ozbiljno ustavno pitanje i smatram da ovakve rasprave treba prekinuti – kazao je Arnaut.
Stav da nema smetnji za nastavak sjednice niti odlučivanje iznio je i Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Doma. No, uprkos tome, Pandurević i Novaković te Bosić ostali su pri svojim stavovima.
Poslanik Sadik Ahmetović (NB) kazao je da je nepojmljivo da se o tome kako se glasa u ovom domu raspravlja na posljednjoj sjednici Doma u ovom sazivu.
Rasprava o ovom pitanju je prekinuta kada je Nikola Lovrinović, poslanik HDZ-a BiH, zatražio polusatnu pauzu te kazao da je ova rasprava pokazala „koliko su Hrvati bitni i da se ništa ne pitaju“.
- Eto vam pauza, pa se dogovorite ko je u pravu – kazao je Lovrinović.
Inače, prema Poslovniku Predstavničkog doma, i to članu 85. (donošenje odluka), sve odluke u Domu donose se većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju. Stav dva ovog člana dalje propisuje da će "poslanici maksimalno nastojati da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova poslanika s teritorija svakog entiteta".
Dalje u istom članu se navodi: „Ako većina glasova ne uključuje jednu trećinu glasova poslanika s teritorije svakog entiteta, predsjedavajući Doma i njegovi zamjenici sastat će se kao komisija i pokušati da osiguraju saglasnost u roku od tri dana nakon glasanja.“
A potom se dalje ističe:
- Ako to ne uspije, odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, pod uvjetom da glasovi ''protiv'' ne smiju sadržavati dvije trećine ili više poslanika izabranih iz svakog entiteta.
Također, naredni član ovog poslovnika, i to član 86., propisuje postupak odlučivanja kada većina ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorija svakog entiteta.
- Ako većina glasova ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorija svakog entiteta, Kolegij Doma će, radeći kao komisija, nastojati u roku od tri dana postići saglasnost. Ako predsjedavajući Doma i zamjenici predsjedavajućeg Doma postignu saglasnost iz člana 85. ovog poslovnika, relevantna odluka Doma smatra se usvojenom, a Dom se o tome obavještava na odgovarajući način - navodi se u Poslovniku.
Prema Poslovniku, i ako Kolegij Doma ne uspije postići saglasnost ili ako postigne saglasnost novim rješenjem koje nije bilo predmet glasanja u Domu, odluku donosi većina od ukupnog broja poslanika koji su prisutni i koji glasaju, uz uvjet da glasovi ''protiv'' ne sadrže dvije trećine ili više poslanika izabranih iz svakog entiteta.
12:45 Prekinuta je sjednica PS BiH jer nema kvoruma.
Kako javlja reporter "Avaza", sjednica će biti nastavljena za sat, ukoliko bude prisutan dovoljan broj poslanika.
12.10 Zastupnici Predstavničkog doma PSBiH, na zahtjev Aleksandre Pandurević, predsjedavajuće Kluba zastupnika SDS-a, skinuli su s dnevnog reda današnje sjednice tačku u okviru koje je trebalo razmatrati zahtjev za smjenu Dragana Mektića, ministra sigurnosti BiH.
Podsjećamo zahtjev za Mektićevom smjenom podnijelo je ukupno devet poslanika Predstavničkog doma, i to šest iz SNSD-a i tri iz DNS-a.
Pandurević je, u obrazloženju za skidanje ove tačke s dnevnog reda, navela da o njoj nije dostavljeno mišljenje Vijeća ministara BiH.
11.30 Predstavnički dom prekinuo je zasjedanje tokom utvrđivanja dnevnog reda. Sjednica bi trebala biti nastavljena oko 12 sati.
11.20 Damir Arnaut, zastupnik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, na današnjoj sjednici ovog doma uputio je usmeno pitanje Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Vijeću ministara BiH, je li Mufid Memija, član Upravnog odbora BHRT-a iz reda bošnjačkog naroda, glasao za izbor Pejke Medić na mjesto direktorice BH Radija 1. Arnaut je pojasnio da je isto pitanje upućivao već tri puta na adresu UO BHRT-a, ali da odgovor nije dobio.
On je podsjetio da je Mufid Memija, uprkos tome što je bio trećeplasirani kandidat na rang-listi Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) i na listi Komisije za saobraćaj ovog doma, imenovan na prijedlog kolegija SDA, SDS-a, HDZ-a i na posebno insistiranje Šefika Džaferovića iz SDA.
Arnaut smatra da se moraju otkriti motivi zbog čega je Džaferović insistirao na imenovanju Memije i tražio i od SBB-a da podrži trećerangiranog na listi, a što je SBB odbio. Arnaut ovo smatra izuzetno važnim jer je Memija samo dva mjeseca nakon imenovanja glasao za izbor Pejke Medić, iako se znalo da je ona veličala zločinca Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Draže Mihailovića na svom Facebook profilu.
Zvizdić se, usmeno odgovarajući na Arnautovo pitanje, proglasio nenadležnim za ovo pitanje te kazao da mu nije jasno zašto je ono upućeno baš njemu.
Arnaut mu je pojasnio da se, prema Poslovniku Doma, a što bi trebao znati i Zvizdić, usmeno pitanje jedino može postaviti predsjedavajućem Vijeću ministara, te s obzirom na to da on do sada nije dobio konkretan odgovor je li ili nije Memija glasao za izbor Pejić, očekivao da će Zvizdić moći osigurati taj odgovor.
11.10 Na sjednici Predstavničkog doma PSBiH Saša Magazinović (SDP) tražio je od predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića da pojasni šta je ispunio od obećanja iz ekspozea, a u vezi s tim o uspostavi Fonda za obnovu i razvoj i dokle se došlo s izradom zakona o strateškim investitorima.
Zvizdić je, odgovarajući na pitanje, istakao da je očito da je njegov ekspoze "jedno od najčitanijih štiva u SDP-u te da mu je drago zbog toga".
No, u podužem izlaganju Zvizdić nije dao odgovor na Magazinovićeva pitanja, što je poslanik SDP-a i konstatirao.
- Čovjek je vlasnik riječi, dok je ne izgovori, jer je kasnije njen rob. Vi pitate predsjedavajućeg kakvo je vrijeme, a on vam kaže koliko je sati. Vi kažete ne, mene zanima kakvo je vrijeme, a on odgovori da vam to može reći svaki sat. E, tako je to, gospodine Zvizdiću. Ja sam vas pitao za dvije stvari. Vi ste na početku izlaganja citirali Ajnaštajna - "ne mogu se problemi riješiti na isti način kako su nastali". Vaši odgovor i mandat su dokazi tome. Šta da sam Vas još pitao o ministarstvu poljoprivrede na državnom nivou koje ste obećali uspostaviti, a niste, ali i za neispunjeno obećanje da ćete formirati vijeće za nacionalnu sigurnost – kazao je Magazinović.
Na sjednici Predstavničkog doma zastupnik Šemsudin Mehmedović (SDA) pitao je da li je jedan telekom operater, kojeg nije imenovao, neovlašteno ušao u zgradu Parlamenta BiH i je li oprema koju je taj operater postavio u Parlamentarnu skupštinu postavljena legalno. Također, on je pitao hoće li ta oprema ugroziti protokol o saradnji između BiH i NATO-a, jer, kako je kazao Mehmedović, u zgradi PSBiH postoje sigurnosne zone.
Zanimljivo je da je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, kazao da ovo pitanje "nije dominantno pitanje koje treba njemu uputiti", no kazao je da Vijeće ministara nije dalo saglasnost tom telekom operateru za ugradnju te opreme, nego da je to učinila Služba za zajedničke poslove BiH, koja je Vijeću ministara BiH dostavila i pismeni odgovor da su tom operateru dali dozvolu za ugradnju opreme, jer su takve dozvole izdavali i drugim operaterima.
Na Zvizdićevu konstataciju da ovakva pitanja „ne treba dominantno njemu upućivati“, reagirao je Mehmedović, koji je kazao Zvizdiću: "Naravno da je pitanje upućeno i Vama."
Pitanjima zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta BiH počela je sjednica tog doma u Sarajevu.
Mirsad Isaković, zastupnik SBB-a, uputio je pitanje nadležnima u BiH kada će biti donesen zakon koji će omogućiti pravedniju raspodjelu javnih prihoda između entiteta i Distrikta Brčko.
Isaković je ukazao na to da sadašnji model raspodjele prihoda, u kojem FBiH pripada 59 posto, RS 39, a Distriktu Brčko dva posto od ukupnih javnih prihoda nije pravdena, niti je srazmjerna učešću u punjenju prihoda. Isaković je kazao da je FBiH, koja s oko 70 posto učestvuje u punjenju budžeta od javnih prihoda, na šteti u odnosu na RS i Distrikt Brčko, koji zajedno učestvuju u tim prihodima gotovo 30 posto.
Isaković je podsjetio da se raspodjela vrši na osnovu privremene odluke iz 2009. godine, koja, kako je ocijenio, očigledno nije odgovarajuća i da treba donijeti zakon koji će omogućiti pravedniju raspodjelu tog novca.
Kazao je da je očigledno da sadašnji model predstavlja prelijevanje kapitala iz FBiH u RS i Distrikt Brčko.
On je naveo primjer da Brčko, za koje je istakao da još ne provodi ni fiskalizaciju, a od javnih prihoda dobije sredstava koliko i jedan kanton s 400.000 stanovnika, te da, primjerice Zenica, dobije devet puta manje sredstava od Brčkog iz javnih prihoda.
Na Isakovićevo pitanje odgovorio je Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, ali je Isaković kazao da to nije odgovor koji je tražio - kada će biti usvojen zakon koji će regulirati pravedniju raspodjelu javnih prihoda u BiH.