Lider jedne od najjačih stranaka Kosova Pokret Samoopredjeljenje (Levizja Vetevendosje) Aljbin Kurti u razgovoru za "Dnevni avaz" najavljuje vrelu političku jesen na Kosovu i rušenje bilo kakvog dogovora koji bi podrazumijevao razmjenu teritorija između Kosova i Srbije.

- Borit ćemo se protiv toga svim parlamentarnim, ali i vanparlamentarnim sredstvima. Ako treba, vratit ćemo opet suzavac u Skupštinu. Teritorija Kosova je nedjeljiva. Ako nam Hašim Tači najavljuje "bolan kompromis" s Beogradom, onda će to "boljeti" samo njega i one koji ga podržavaju, a ne Kosovo - kaže Kurti.

Drugi referendumi

Upitan kako misli provesti svoje najave ako nema snage u Skupštini Kosova izdejstvovati ni dokument kojim bi se zabranila bilo kakva razmjena teritorija između Srbije i Kosova, odgovara da su već zakazane tribine po gradovima te da, osim Samoopredjeljenja, već sada i Demokratski savez Kosova, stranka koju je utemeljio otac moderne kosovske nacije Ibrahim Rugova, učestvuje u tim aktivnostima.

Na stav da se svakako u parlamentu neće odlučivati o dogovoru Beograda i Prištine, već na referendumu, Kurti odgovara da Kosovo čak nema ni zakon o referendumu.

- A kada dođe do takvog načina izjašnjavanja, građani će sigurno radije ići na nešto drugo - kaže on.

Na naše pitanje na kakve referendume misli, on odgovara da zagovara dva referenduma.

- Prvim bismo promijenili Ustav Kosova koji nam zabranjuje ujedinjenje s nekom drugom državom, a drugim bismo proveli ujedinjenje s Albanijom - odgovara on.  

Upitan bi li se time isključila područja naseljena uglavnom Albancima u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, on odgovara da "nije zahvalno isključiti bilo šta".

- Mislim da Sandžak s Novim Pazarom kao glavnim gradom treba imati isti status kao i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini. To je izraz reciprociteta koji nedostaje između BiH i Srbije. RS je nastala na zločinu genocida. I neodrživo je da oni imaju privilegiju postojanja svoje republike, a da se Bošnjake Sandžaka kažnjava jer su ostali miroljubivi - kaže on.

Drugi modaliteti

Ako takva opcija nije prihvatljiva Beogradu, dodaje, ima i drugih modaliteta.

Upitan znači li to uključenje Sandžaka u "Albansku federaciju", Kurti odgovara da nema takvu ambiciju.

- Ali, znate, samoopredjeljenje ne dolazi "odozgo". Ono se generira "odozdo" iz naroda i ide prema gore. Od 1945. godine imate Ujedinjene narode. Uvijek se pričalo da su granice država nepovredive, a one su stalno nastajale, tako da ih danas imate gotovo četverostruko više nego kada su UN nastale. Narodi su ispred država - ističe on.

Vraćajući se na Sandžak, on dodaje i da je "prvo obaveza i zadatak Sarajeva da pomogne Sandžak".

Kurti, nadalje, smatra da se na teritoriji Balkana treba stvoriti savez "protiv Srbije i Rusije".

- Mora se formirati jedna balkanska alijansa. Ona bi uključivala Kosovo i Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku, Bugarsku. Prirodno je i da BiH bude u njoj. Kao i Makedonija. I taj savez bi bio brana ruskom utjecaju koji se provodi preko aktuelnih vlasti u Srbiji.

Mislim da je glavni uzrok tenzija i potencijalnih konflikata na Balkanu u 21. stoljeću - Srbija!

Znate, tamo su na vlasti četnici! Aleksandar Vučić je sam rekao da se napio tri puta u životu - kada je Crvena zvezda postala šampion Evrope u fudbalu 1991. godine, kada je ubijen novinar Slavko Ćuruvija i kada je ubijen premijer Zoran Đinđić.

On je Šešeljev učenik. Nije čudno da mu je zamjenik i ministar vanjskih poslova Miloševićev portparol, a ministar odbrane potrčko Mirjane Mrković, Miloševićeve supruge.

Oni rehabilitiraju Dražu Mihailovića i Milana Nedića. Znači nacifašisti i četnici su na vlasti tamo.

I mi se moramo zaštititi protiv takvih i pomoći onoj drugoj Srbiji, koja uopće nije takva, da pokaže svoje pravo lice, da ljudi slobodno žive i prosperiraju u Evropi - priča Kurti.

Nevojni savez

On odlučno odbija opciju da balkanska alijansa bude vojni savez protiv Srbije. Kaže da je to uloga NATO-a, a da "njegova" alijansa jeste izraz svakog oblika nevojnog udruživanja radi zaštite.

- Ovaj režim u Beogradu opasnost je za cijeli region. Balkanska alijansa postojala bi sve dok su takvi na vlasti u Srbiji i dok su produžena ruka imperijalne Rusije - kaže Kurti.

Naš sagovornik ne jednom tokom dugog razgovora ističe da ne želi zlo "Srbima i Srbiji".

- Nikad ne stavljam znak jednakosti između režima i naroda. Ne želim zlo Srbiji ni Srbima. Naprotiv! Želim da i oni napreduju, da imaju dobar standard i da su, kao i svi ostali, integrirani u Evropu - ističe on.

Vraćajući se na situaciju na Kosovu, Kurti ističe da je zaslužan, zajedno sa svojom strankom, što "mini Republika Srpska" nije formirana na Kosovu.

Dok razgovaramo s njim, govori nam da je uvjetno osuđen zbog onemogućavanja Skupštine Kosova da usvoji razgraničenje s Crnom Gorom i ustanovi asocijaciju srpskih općina na Kosovu.

- Republika Srpska u BiH je počela kao asocijacija 14 općina 1991. godine, gdje su bosanski Srbi imali većinu. Onda se desio genocid i ona je postala entitet u BiH, a ponaša se kao suverena država iznad BiH.

Režim u Srbiji nastoji imati tri Srbije. Jednu koju znamo, druga je RS, a treća je "RS" na Kosovu. E to mi ne damo i nećemo nikada dati - ističe on.

Tvrdi da je spreman boriti se oštrije i žešće nego kada je raspravljano o razgraničenju s Crnom Gorom.

- Od mog životnog vijeka do sada, 10 posto sam proživio u zatvoru. Ni ne razmišljam da li će se taj procent povećati kada krenemo u jesenju političku kampanju. Ništa mi ne znači i da godine provedem u zatvoru ako znam da je Kosovo cijelo i bez "republike srpske". Sad me mogu zatvoriti, nije me briga - kaže on.  

Krim je otcijepljen ruskom vojnom čizmom

- Samoopredjeljenje mora biti demokratski čin. Volja naroda se mora poštivati, ali ona mora biti autentični demokratski izraz ljudi.

Imali smo "otcjepljenje" Krima. To je provedeno tako što su glasačke kutije donijeli ruski vojnici. I taj se dio otcijepio od Ukrajine kao rezultat hegemonije jednog imperijalističkog centra - smatra Kurti.  

Nepravedna granica

- Kada bi se održali referendumi na Kosovu i u Albaniji o ujedinjenju, ogromna većina građana bi bila za to - ističe Kurti.

Dodaje da je granica Kosova i Albanije ustvari granica koja je postavljena zbog Srba. Pojašnjava da je povučena 1913. godine i da su posrednici tada rekli da je ona, kako kaže, nepravedna prema Albancima, ali da je nužna da bi se sačuvao mir.

- I onda je godinu kasnije buknuo Prvi svjetski rat. Dakle, mir nije sačuvan, ali je nepravda ostala i Albanci to nikada nisu zaboravili - kaže Kurti.

Prva posjeta BiH

- U BiH sam ove godine bio tri puta do sada. Boravio sam u Mostaru i Sarajevu, prisustvovao sam nekim konferencijama.

Moja prva posjeta Bosni i Hercegovini uopće bila je na 21. godišnjicu genocida u Srebrenici.

Otišao sam te 2016. godine da odam počast žrtvama - kaže Kurti.

Poljuljani Albanci u Makedoniji

- Moguće je da je promakedonsko raspoloženje Albanaca u Makedoniji poljuljano pričom da bi Preševo moglo biti vraćeno Kosovu. I mislim da su oni oduvijek tako i mislili - da trebaju biti dio Kosova i Albanije.

I ja ne znam kakav će biti ishod referenduma. Meni je on malo problematičan, jer nije obavezujući. A referendum treba biti obavezujući - kaže Kurti.

Upitan je li pozvao Albance Makedonije da izađu i glasaju "za", odgovara da nije.

- Mi smo malo više zauzeti ovim što se nama dešava ovdje. Neka ljudi u Makedoniji, uključujući i albanske političke stranke tamo, urade šta misle da je najbolje za njih - kaže Kurti.

Lekcije bosanskog rata

- NATO je izvukao lekcije iz rata u BiH i na Kosovu intervenirao brzo. Mi kao Albanci moramo izvući lekciju iz mira u BiH i ne dopuštati stvaranje bilo kakve verzije RS ovdje. Čak ni u nekoj "light" varijanti. Nipošto - poručuje Kurti.

Kako smo došli do suzavca

- Oni su prvi počeli - Tači i ekipa na vlasti. Oni su bacali stotine suzavaca na nezadovoljni narod! Mi smo samo pokupili konzerve koje se tada nisu aktivirale i vratili ih onima koji su nam ih poslali - političarima koji su se obogatili na ovom narodu.

I bacali smo mi više od pet tih konzervi dnevno u Skupštini. Gledao sam kako oni bježe, a ja sam sjedio u Skupštini Kosova s konzervama.

Sada nam narod i zbog toga vjeruje. Samoopredjeljenje je, prema svim relevantnim istraživanjima, najjača politička stranka na Kosovu. Sad da su izbori, mi bismo još uvjerljivije pobijedili nego prošli put.

I mi ćemo uraditi sve što možemo da se dese vanredni izbori i da ovi odu s vlasti - poručuje Kurti.