Iako je urbano središte Banovića formirano tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je počela intenzivnija eksploatacija mrkog uglja, brojni spomenici kulture u okolici ovog grada svjedoče o organiziranom životu na ovim prostorima još u srednjem vijeku. Među njima se posebno izdvajaju dva stećka u Banovići Selu koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH prije 13 godina proglasila nacionalnim spomenicima BiH.
Šehidsko obilježje
Udaljeni su oko 7,5 kilometara od gradskog središta Banovića, a nalaze se u aktivnom mezarju pored spomenika iz Drugog svjetskog rata i šehidskog spomen-obilježja iz posljednjeg rata u BiH. Pretpostavlja se da su nastali u srednjem vijeku, u vrijeme kada je okolina Banovića pripadala župi Dramešini.
– Prvi stećak Božićka Banovića je po obliku sljemenjak s postoljem. Kvalitetno je obrađen, a orijentiran je u smjeru zapad-istok. Na istočnoj čeonoj strani nalaze se natpis i ukras u obliku trodirane vrpce i dvostruke spirale s rozetom. Drugi stećak je udaljen dva metra, a ima isti oblik i ukrasne motive te slične dimenzije kao i prethodni - ističe Benjamin Bajraktarević, direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.
Na prvom stećku nalazi se natpis na bosanskoj ćirilici, čija transkripcija glasi: „Ovdje leži Božićko Banović, na svojoj plemenitoj zemlji i na Dramešini, a postaviše Hlapac i ja Bogdan i ja Rajko s braćom“.
Dobro očuvan i čitljiv natpis, prema riječima Bajraktarevića, za sada predstavlja najstariji srednjovjekovni izvor u kome se spominje župa Dramešina. Prije nekoliko godina mještani sela Banovići su uredili lokalitet sa stećcima i napravili nadstrešnicu.
Čas historije
Ovaj lokalitet obilaze brojni turisti, a nedavno su stećke u Banovićima u okviru redovnog programa školskih ekskurzija posjetili i učenici nižih razreda Prve OŠ Srebrenik, gdje su prisustvovali času historije o životu na ovim prostorima u srednjem vijeku.
