U Muzeju Semberije otvorena je zanimljiva izložba pod nazivom “Urbano lice grada”, a posvećena je obilježavanju šezdesete godišnjice izrade prvog urbanističkog plana grada.
Autor prvog urbanističkog plana Bijeljine bio je arhitekta Vaso Todorović, rođeni Bijeljinac, koji je arhitekturu studirao u Pragu. Todorović je prvi školovani arhitekta iz Bijeljine koji je nakon završene Trgovačke škole u Bijeljini i Srednje tehničke škole u Sarajevu otišao da studira arhitekturu u Pragu. Prije toga u Pragu su se školovala njegova braća, dr. Pero i dr. Ljubo Todorović.
Nagrada u Parizu
Po završetku studija Vaso Todorović se zaposlio u Pragu. Tu je stvarao velike projekte koji mu donose značajne nagrade. Za projekt stadiona FK Slavija u Pragu dobiva prvu nagradu, dok za projekt Čehoslovačkog paviljona koji se pojavio na Svjetskoj izložbi u Parizu dobiva drugu.
Uoči okupacije Čehoslovačke Vaso Todorović se vraća u Sarajevo, gdje projektira zgradu Higijenskog zavoda. Nakon rata postavljen je za načelnika u Ministarstvu građevina, a od 1947. do 1962. godine nalazi se na čelu Urbanističkog zavoda. U to vrijeme projektira stadion “Koševo”.
Svojoj Bijeljini Todorović se odužio izradom generalnog urbanističkog plana grada.
On je prvi urbanistički plan Bijeljine izradio 1957. godine, a već od 1958. počinje primjena novog generalnog urbanističkog plana grada i izgradnja prvog stambenog bloka, takozvane Lozničanke, nazvane po lozničkom preduzeću koje je projektovalo i izgradilo ovu zgradu - kaže historičar Zoran Midanović, kustos u Muzeju Semberije.
- Naša zamisao je bila da pokažemo kako je centralno gradsko jezgro Bijeljine izgledalo prije više od pola vijeka. Prikupili smo oko 200 starih fotografija nekadašnje Janjica čaršije i gradskog zanatskog centra i uporedili smo ih s fotografijama novoizgrađenih objekata. Napravljena je svojevrsna paralela između onoga kako je Bijeljina izgledala nekad i kako izgleda sada - kaže Midanović.
Već 1959. godine u centru Bijeljine izgrađen je i prvi neboder, nakon čega je izgrađeno više stambeno-poslovnih blokova. U tom period počinje i izgradnja modernog gradskog trga, omladinskog doma, zgrade pravosudnih institucija i robne kuće.
Mustafa Grabčanović, bijeljinski hroničar, svojevremeno je zabilježio da je u Bijeljini 1968. godine bilo svega oko 3.200 stanova, dok je samo nakon tri godine, 1971. godine, već bilo 6.500 stanova, što znači da je njihov broj udvostručen.
Arhitekta Vaso Todorović umro je u Sarajevu 1973. godine, a sahranjen je u Bijeljini.
Pejzažni stadion
Izgradnja stadiona “Koševo” počela je 1947. godine. Koristeći prirodni amfiteatar, stadion je inkorporiran u dolinu Koševskog potoka i ima karakteristike tzv. pejzažnog stadiona.
Atletska staza i teren završeni su 1950., a godinu kasnije i pomoćni tereni.
Prva međunarodna nogometna utakmica odigrana je 1954. godine između Jugoslavije i Turske. Balkanske atletske igre na Koševu su održane 1966., kada je izgrađena i upravna zgrada te svlačionice, lože, restoran, novinarske kabine, trenažni atletski poligon, postavljen je električni semafor, rasvjeta.
Stadion danas nosi ime „Asim Ferhatović Hase“ po proslavljenom igraču Fudbalskog kluba Sarajevo.
