Među kandidatima za opće izbore 7. oktobra ima i načelnika ili gradonačelnika te općinskih vijećnika koji su sadašnje mandate osvojili na lokalnim izborima 2016. godine. Tako nas, naprimjer, s izbornih plakata kao i 2016. godine i danas gledaju prvi ljudi Bihaća, Zenice, Cazina, Bužima, sarajevskih općina Novi Grad i Stari Grad, Bosanskog Petrovca, Doboja... Neki od njih se utrkuju za ulazak u kantonalne skupštine, a neki bi u Državni ili entitetske parlamente.

Prijevremeni izbori

Brojni su i sadašnji vijećnici i odbornici kojima su građani dali povjerenje na izborima prije dvije godine da ih što bolje zastupaju, no oni sada idu u utrku za više nivoe vlasti .

Izborni zakon omogućava aktuelnim funkcionerima da se kandidiraju, no kako je za „Avaz“ potvrdila Maksida Pirić, portparol Centralne izborne komisije BiH, ukoliko oni osvoje mandat 7. oktobra, morat će se odlučiti. Postoje pravila za slučaj da prihvate ili odbiju mandat.

- Svakom ko osvoji mandat on će biti ponuđen i može ga prihvatiti ili odbiti. Ako odbije, mandat ide sljedećem kvalificiranom kandidatu sa iste liste. Ako aktualni načelnik ili gradonačelnik prihvati novoosvojeni mandat, njemu se utvrđuje prestanak mandata načelnika odnosno gradonačelnika i raspisuju se prijevremeni izbori - pojašnjava Pirić.

Ukoliko bi sadašnji lokalni funkcioneri koji su kandidati 7. oktobra eventualno osvojili mandate, u najmanje osam općina ili gradova morali bi biti organizirani prijevremeni izbori.

Povjerenje građana

Adnan Huskić, politički analitičar, u izjavi za „Avaz“ podsjeća da ovo nisu prvi izbori na kojima su kandidati oni koji već sjede u određenim foteljama.

- Taj fenomen imamo prisutan duži vremenski period. Razlozi su vrlo prozaični, razlog je jasan kao dan. Ti ljudi se stavljaju na liste kao prominentne osobe koje mogu povući listu. Jedini razlog što su oni na tim listama jeste da omoguće prepoznatljivost stranke, da povuku listu svojim imenom, zato se stavljaju obično ti načelnici općina - kaže Huskić.

Ukoliko neki od aktuelnih vijećnika ili odbornika koji su kandidati 7. oktobra osvoji mandat, na njegovo mjesto će doći neko kome građani nisu dali povjerenje 2016. godine.

- Radi se o svojevrsnom izigravanju povjerenja građana, jer vi stajete na listu, vučete je i onda ćete se skloniti s nje da neko ko je iza, a ne bi bio prvi izbor građana, izađe na prednju listu - ističe Huskić.

Ne može se zabraniti

Huskić kaže da je bilo pokušaja da se kandidiranju funkcionera i dupliranju mandata stane ukraj.

- Protiv toga se u principu trenutno ne možemo ni na koji način izboriti i to je jedna u seriji manjkavosti našeg Izbornog zakona. Bio je jedan pokušaj kad je bila privremena izborna komisija, davno, kad su još stranci bili aktivni u čitavoj toj priči, da se zabrani kandidiranje na izborima jedan mandat. Međutim, to je kršenje elementarnih građanskih prava, jer ne možete braniti nekome da se kandidira na izborima, jer pasivno biračko pravo je da budete birani, i ta je mjera ukinuta. Poslije toga nije bilo nikakvih mjera da se taj problem riješi - kaže Huskić.