Proslava neustavnog dana RS odraz je općeg stanja u tom entitetu, kako javnih struktura, tako i društva u cjelini, izjavio je za „Avaz“ ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović. Istovremeno, dodaje, proslava 9. januara je i odraz stanja države BiH, njenih slabosti i potkapacitiranosti da se suprotstavi antidemokratskom i anticivilizacijskom djelovanju iz RS.

Standardne izjave

- Da li će i ove godine proslava biti održana bez ikakvih posljedica, domaćih ili međunarodnih, ne znam. To zavisi od toga je li institucionalni odgovor države, prije svega, u vidu postupanja Tužilaštva BiH, dobio na snazi i kvaliteti u posljednjih 12 mjeseci ili i dalje preovladava impotentnost. Zavisi i od volje međunarodne zajednice, zadužene za demokratizaciju BiH, koja će to i ovaj put posmatrati uz standardne izjave o zabrinutosti ili će krenuti u izricanje sankcija i poduzimanje drugih adekvatnih mjera – kaže Ademović za „Avaz“.

Satiranje drugog

Podsjeća da se 9. januara slavi dan kada je grupa ljudi, vezana etničkom i vjerskom pripadnošću, a koji će svi redom pred međunarodnim sudovima kasnije biti osuđeni kao ratni zločinci, odlučila da neustavno otcijepi dio državne teritorije, proglasi svoju etničku zajednicu državotvornim narodom na njoj, a sve druge stavi u položaj građana drugog reda, provodeći takvu odluku uz najgore moguće ratne zločine, uključujući genocid.

- Iz sličnih poduhvata u historiji se razvila srednjovjekovna teorija „krvi i tla“, „čija teritorija, toga je i vjera“, koja nije ništa drugo nego ideologija satiranja drugog i drugačijeg radi uspostavljanja vladavine vlastitog naroda na određenoj teritoriji. Tu teoriju su baštinili mnogi totalitarni režimi, iz nedavne prošlosti nacionalsocijalisti, ali i današnji etno-nacionalisti. Iza 9. januara krije se ideja da srpski narod bude jedini državotvoran u RS, da se govori samo srpski jezik kao službeni, a da pravoslavlje bude državna vjera. Sve ovo nisu moje riječi! To je pisalo u tadašnjoj Deklaraciji o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine” od 9. januara 1992. godine, a naknadno pretočeno u ustavne norme prvog ustava srpske republike Bosne i Hercegovine – naglašava Ademović.

Autoritet institucija

Odluke Ustavnog suda BiH samo su logična posljedica, zaključuje naš sagovornik, jedino takve su i bile moguće i one se danas, u Evropi, u 21. vijeku podrazumijevaju.

- O snazi države BiH i akcionom planu jačanja državnih struktura da se odupru ovakvim i sličnim pojavama, moramo raspravljati. Quo vadis Bosna i Hercegovina? Šta i kako dalje ako i kada jednog dana ostanemo bez aktivne podrške međunarodne zajednice koja je osigurač mira u BiH? Kada damo odgovor na ovo pitanje, imat ćemo rješenje i za izvršenje odluka Ustavnog suda BiH, uključujući i onu vezanu za 9. januar. Kada damo odgovor na ovo pitanje, imat ćemo rješenje i za odbranu autoriteta državnih institucija, a, samim tim i odbranu našeg ustava iz kojeg proizlazi njihova (ne)moć – kaže pravni ekspert Nedim Ademović.