Jedna od najvećih opasnosti za transparentne i fer i poštene izbore je i ta što se ne zna koliko je imena umrlih osoba na Centralnom biračkom spisku. Do sada se pretpostavljalo da se taj broj kretao do 10.000, ali postoje strahovanja i sumnje da je na tom spisku mnogo više onih koji nisu na ovom svijetu.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, naime, u našoj zemlji od 2016. do juna ove godine umrle su 91.562 osobe!

Nisu nadležni

Šokantan je podatak da u ovom trenutku niko nema odgovor na pitanje jesu li imena svih tih ljudi izbrisana s Centralnog biračkog spiska i, ako nisu, ko i kako će manipulirati i zloupotrijebiti tu činjenicu na izborima 7. oktobra.

Samo u prvih šest mjeseci ove godine umrlo je 18.639 osoba. Na naš upit Centralnoj izbornoj komisiji znaju li se jesu li te osobe trenutno na CBS-u, Maksida Pirić, portparol Komisije, ponovila je raniji stav da oni nemaju zakonske ovlasti da s biračkih spiskova brišu imena umrlih osoba.

- Našim aktivnostima dosta je postignuto da to urade oni kojima je to zakonska obaveza. Put za brisanje je matični ured, pa nadležni MUP, i to ako je smrt evidentirana u BiH - kazala je Pirić.

Na pitanje jesu li imena 91.562 osobe umrle od 2016. izbrisana sa spiska, odgovor nisu mogli dati ni u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

Elektronske evidencije

Direktor Agencije Arif Nanić pojasnio je za „Avaz“ proceduru brisanja imena umrlih s Centralnog biračkog spiska te naglasio da IDDEEA to ne može učiniti, niti je nadležna za taj proces.

- Nadležni matični uredi prosljeđuju podatke o umrlima kantonalnim MUP-ovima u FBiH, a u RS entitetskom MUP-u. Kada uredi proslijede potvrdu o smrti za svaku umrlu osobu, MUP-ovi unose taj podatak u elektronske evidencije i ime te osobe automatski se briše. CIPS šalteri nisu u nadležnosti IDDEEA-e i zato mi ne možemo imati podatak o broju osoba izbrisanih s evidencije, nego svaki MUP pojedinačno. Da je to u našoj nadležnosti, onda bismo mi imali centraliziranu bazu - kazao je Nanić.

S obzirom na to da je ranije otkriveno da je na biračkom spisku veliki broj osoba koje su umrle i prije deceniju i više, uistinu je opravdana sumnja da su na spisku i oni koji su umrli ove, prošle ili pretprošle godine.

Jednostavan put

Uprkos tome što iz CIK-a uporno ponavljaju da nije njihova nadležnost da sa spiska brišu imena umrlih osoba, nejasno je zašto se u međusobnoj komunikaciji i saradnji CIK, matični uredi i nadležni MUP-ovi ne konsultiraju o ažurnosti podataka. Barem imaju iz Agencije za statistiku broj umrlih koji se objavljuje svaka tri mjeseca. Naravno, za ove izbore je kasno da imamo čist i ažuriran spisak, ali saradnja nadležnih institucija i provjere jedini su ispravan put do uspostave ispravnog CBS-a koji, očigledno, nekome ne odgovara.

11.103 ispisanih iz državljanstva u dvije i po godine

Zabrinjavajuće je da se ne zna i jesu li svi oni koji su se ispisali iz državljanstva BiH, a takvih je od 2016. do jula ove godine, prema podacima Ministarstva civilnih poslova, 11.103, izbrisani sa CBS-a. Uprkos tome što je ukupno 102.665 osoba u BiH u posljednje dvije i po godine ili umrlo ili se odreklo državljanstva, broj osoba na CBS-u za izbore 2018. za 89.027 je veći nego na onom iz 2016. godine! Čak ako se uzme u obzir da će trinaestogodišnjaci i četrnaestogodišnjaci s popisa 2013. prvi put kao punoljetni imati pravo glasa na predstojećim izborima, taj podatak ne odgovara na pitanje koliko je umrlih izbrisano sa spiska.