Krađe glasova, glasanje bez dokumenata, veliki javašluk na biračkim spiskovima, mnoge sumnje na “bugarski voz”, masovne promjene članova biračkih odbora 48 sati pred izbore i brojne druge nepravilnosti obilježili su izbore.
Rekordan je ove godine i broj prijava pristigao od građana koji su svjedočili, a u pojedinim slučajevima i fotografirali brojne malverzacije u koje je uključen popriličan broj ljudi. Postalo je to uhodan sistem, čije funkioniranje dobrim dijelom omogućava CIK.
Na sve ovo su još mjesecima prije izbora upozoravali brojni stručnjaci, domaći NVO sektor, OHR, pa i pripadnici pojedinih stranaka, ali bez rezultata. Nije bilo bilo kakve reakcije nadležnih, u prvom redu CIK-a i pokazalo se, kao i bezbroj puta do sada, da stanje haosa većini odgovara.
Postavlja se jedno logično pitanje, ko je kriv?Izborni zakon je jasan za provođenje izbora u BiH nadležna je izborna administracija na čelu sa CIK-om za koju već godinama mnogi tvrde da je sve samo ne politički nezavisno tijelo. I naravno onih koji „pokrivaju“ njihove greške, a to su političke partije iz kojih dolaze.
- Ti ljudi dobijaju veoma velike plate da bi obezbijedili fer uslove za izbore svake dvije godine. A vidimo da se iz godine u godinu ponavljaju iste stvari i nepravilnosti. CIK odgovornost prebacuje na druge institucije, prije svega na MUP, da im ne dostavljaju promjene na terenu, kao na primjer podatke o umrlim. S toga smatram da u ovim relacijama leži veliki dio odgovora. Kada se odgovornost prebacuje s jednih na druge, u stvari je niko ne snosi. Zato se u ovom dijelu mora mnogo više uraditi i izvršiti pritisak na CIK da radi svoj posa - kaže politički analitičar Velizar Antić i napominje da rješenje leži upravo u samom sistemu koji počiva na partokratiji, a ne na vladavini prava i propisa. Kada se razbije taj sistem na vrhu, u samoj politici koja donosi odluke, ističe Antić, riješiće se i problemi u CIK-u.
I Jasmin Mujanović, politički analitičar specijaliziran za jugoistočnu Evropu kaže da ova sadašnja situacija u CIK-u može samo da odgovara vladajućim strukturama, koje očigledno strahuju od slobodnih izbora i ako već uživaju u prosto nevjerovatnom nivou strukturalnih prednosti zahvaljući duboko sektaškim dimenzijama Dejtonskog ustavnog poredka.
- Očigledno je da je reforma i depolitizacija CIK-a neophodna, međutim to se isto mora i reći o čitavom ustavnom sistemu. Nažalost, ni jedno ni drugo nam se ne pokazuje na bliskom horizontu- istakao je Mujanović.
Poslanici Damir Arnaut i Saša Magazinović jedni su od pokretača rasprave u Parlamentu BiH o radu, aktivnostima i postupcima CIK-a BiH a sve u svjetlu činjenice da je odbijen zakon o elektronskom brojanju glasova, a što je bila više nego jasna poruka da se spremaju krađe ogromnih razmjera.
- Nije me činjenica da je zakon odbijen uvjerila u to, koliko ostrašćenost nekih stranaka koje su se borile protiv tog zakona - neke poput HDZ-a i SNSD-a javno, a neke poput SDA su preko svog poslanika Hazima Rančića pokušale odugovlačiti cijeli proces. Sada se vidi i zašto ovakav CIK odgovara tim oligarhijama. Ne daje se nikakvo objašnjenje za "nestanak" tona izbornog materijala, potom za predsjednika izaberu čovjeka koji je u tehničkom mandatu i koji ovisi od neke nove parlamentarne većine da mu odobri novi sedmogodišnji mandat, a onda isti taj čovjek sve prijavljene nepravilnosti na izborni dan opiše kao "nebitne". Za ovaj CIK 500.000 nevažećih listića je "normalno", iako se u demokratskim zemljama sve preko četiri posto smatra sumnjivim - ističe Arnaut.
