"Ilegalna trgovina umjetninama u Bosni i Hercegovini" naziv je konferencije koja je jučer u Ateljeu "Ismet Mujezinović" održana u okviru 17. internacionalnog bijenalnog festivala portreta INTERBIFEP 2018.

Na ovoj konferenciji učešće je uzelo više od 30 predstavnika institucija i organizacija kao i međunarodni eksperti iz oblasti ilegalne trgovine umjetninama.

- U protekle tri godine dosta toga se uradilo, uspjeli smo napraviti bazu podataka. Interpol je na svojoj stranici postavio i djela koja se prije nisu nalazila na njihovoj stranici. To su djela iz Međunarodne galerije portreta i privatne kolekcije Envera Mulabdića. Radi se o stotinu umjetničkih djela koja nedostaju u Bosni i Hercegovini, a u pitanju su milionske vrijednosti - kazao je Jusuf Džihanović, direktor Međunarodne galerije portreta.

Tomislav Čerić, direktor Centra za edukaciju sudija i javnih tužilaca Republike Srbije, smatra da je za uspješnu borbu protiv ove vrste kriminala neohodno uspostaviti prezicnu i tačnu bazu podataka, odnosno registar kulturno-umjetničkih djela.

- Smatram da je važno unaprijediti pravno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, koje bi moralo dati odgovore na mnoga pitanja vezana za kriminal, potrebno je urediti zakone - kazao je Čarić.

Neke od najvrednijih umjetnina iz Međunarodne galerije portreta, a za kojima se još traga su: ikone iz galerije, djela Hodlera, djela Ismeta Mujezinovića, Safeta Zeca, ali i veliki broj eksponata koji su nestali iz Muzeja istočne Bosne. U Međunarodnoj galeriji portreta traga se za 62 umjetnička djela. Dodatni problem predstavlja što su kazne za počinioce neprilagođene.

Kustos Muzeja u Bihaću Enver Mulabdić još traga za svojim djelima. Njegova umjetnička djela nalaze se u Novom Sadu kod Đure Popovića, privatnog kolekcionara, koji je te slike izlagao 2012. godine i sada su postale nacionalni spomenik Srbije. Djela se nalaze u Lionu i pokrenut je pravni postupak.

- To su kapitalna djela, među kojima su "Magdalena", rad Đoke Mazalića iz 1930. godine u vrijednosti oko 80 hiljada KM, zatim radovi Vilka Šeferova i Petra Tiješića, vrijedni oko 30 hiljada eura - rekao je Mulabdić.

Helen Valasek autorica je knjige koja se bavi problemom devastiranja i krađe umjetničkih djela Bosne i Hercegovine za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine i to je jedina knjiga koja se bavi tim problemom.

- Nažalost, zvanični stav Bosne i Hercegovine je takav da nije ništa konkretno poduzeto kako bi se ukradena djela vratila vlasnicima. Problem po pitanju djela iz Drugog svjetskog rata još se rješava, s tim da Bosna i Hercegovina kaska po tom pitanju - kazala je Helen.