Ako bi se moglo suditi prema izjavama koje su ministri vanjskih poslova 28 država Evropske unije dali novinarima pred početak Vijeća za vanjske poslove Evropske unije (FAC), "diplomatska ofanziva" Hrvatske, nakon izbora u Bosni i Hercegovini, nije polučila očekivane rezultate.

Niko od brojnih ministara ni spomenuo BiH nije. Tokom susreta s novinarima prije početka FAC-a, samo je Miroslav Lajčak, sam od sebe, "opomenuo" predstavnike "sedme sile" da je na dnevnom redu ovog foruma i situacija u BiH. Bez reakcije.

BiH je došla na visoko, treće mjesto dnevnog reda sjednice Vijeća nakon insistiranja Hrvatske. U Briselu objašnjavaju da je iz kolegijalnosti odlučeno da se prodiskutira i to pitanje. Činjenica da nisu planirani nikakvi zaključci zorno pokazuje ne samo da Evropljani imaju daleko preče teme - od Ukrajine preko Jemena do ubistva Džemala Kašogija i mogućih sankcija Iranu i Rusiji zbog špijuniranja i podrivanja evropske sigurnosti, da bi se iko bavio ishodom izbora 7. oktobra. To tim više što, osim kakafonije da je izabran "Hrvat koji to nije", nikakvih rješenja nema, a još manje prijedloga.

Koliko je rasprava na FAC-u o BiH isforsirana, ne svjedoči samo to što je 3. tačka dnevnog reda više nego uopćeno postavljena, već i mnogo više da među evropskim zvaničnicima koji su razgovarali s novinarima prije početka FAC-a nije bilo hrvatske šefice diplomatije Marije Pejčinović-Burić. Ova rođena Mostarka će sigurno tokom sjednice Vijeća govoriti o rezultatima izbora u BiH 7. oktobra. Sigurno je da će još neko od kolega reći neku riječ. Među njima bi trebao biti i Lajčak, aktuelni potpredsjednik Vlade Slovačke i šef diplomatije te zemlje. Za očekivati je da on informira svoje kolege i o prošlosedmičnom susretu s Majklom Pompeom (Michael), šefom Stejt departmenta. I to je to.

Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini (Federica Mogherini) u svom obraćanju novinarima nije ni spomenula BiH. A radi se o ženi koja je trebala, prema nekim najavama iz Brisela, netom nakon izbora doći u našu zemlju i ponovo se pozabaviti izbornim i reformskim problemima.

Iako se zvanični Zagreb svim silama upinjao i još upinje da bh. problem izdigne na najviši mogući nivo, to im za sada ne polazi za rukom. Evropski lideri i zvaničnici pred sobom imaju neuporedivo veće probleme ratova u Ukrajini, Jemenu, Siriji, rastućih tenzija s Rusijom i Iranom, Brexit, uzlet ekstremne desnice, populizma i nacionalizma... da bi bilo ko imao stvarno živaca i koncentracije da sluša zašto je sporan, izbor jednog političara u BiH na neku poziciju.  

- Hrvatska je tražila, mi smo prihvatili. BiH će biti na dnevnom redu. Kolegijalno ćemo saslušati šta to Zagreb ima reći. Znamo da neće biti ništa novo, neće ponuditi ni neko racionalno rješenje. I mi ćemo ići dalje. Sljedeće teme su nam Ukrajina i Jemen. E, to jesu teška krizna žarišta i to će zahtijevati naš angažman, raspravu, promišljanje... Posebno kada je Jemen u pitanju - navodi nam sagovornik iz FAC-a.