Bosna i Hercegovina uveliko već osjeća posljedice iseljavanja stanovništva, a taj problem najizraženiji je kada je u pitanju nestanak radne snage. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, lani je iz BiH otišlo više od 35.000 stanovnika, a čak 18.000 u prvih šest mjeseci ove godine.

Među njima izuzetno je mnogo fakultetski obrazovanih ljudi, a u potrazi za boljim uvjetima rada, života i višim plaćama, iz naše zemlje otišla je armija medicinara, varilaca, zidara, stolara, mesara, pekara, inžinjera...

Plaće 400 KM

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, u izjavi za „Avaz“ kaže da su ljudi na vlasti isključivi krivci za ovaj egzodus.

- Vrlo bitan negativni faktor ove vlasti je da nije dozvolila usvajanje općeg kolektivnog ugovora. Mi i poslodavci tražimo da najniža plaća bude 634 KM. Veliki problem nam je i to što nemamo akt koji regulira najniža primanja, radnici su prepušteni na milost i nemilost vlasnicima firmi. Tako je više od 50 posto radnika prijavljeno na plaću od 400 KM - ističe Šatorović

Upravo su, kako on dodaje, niske plaće okidač za odlaske ljudi, jer oni koji odu u zemlje Evropske unije, za tri mjeseca mogu zaraditi više nego za godinu u BiH.

- Bosanci i Hercegovci pametni su ljudi da bi ih političari držali kao svoje taoce i da bi radili badava za njihove interese - kaže Šatorović.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, potvrđuje da nakon medicinskih radnika najviše odlaze zanatlije, industrijski radnici, odnosno varioci, bravari, tesari, keramičari...

- Ako pogledate analize, ljudi se odlučuju na ovaj korak zbog loših primanja, žele pružiti bolju perspektivu svojoj djeci. Kratkoročno je vrlo teško iznaći ikakve mjere. Ovdje ne možete nikad povećati plaće do te mjere da ljudi kažu da će radije ostati. Da bi se ublažio val odlazaka, država, poslodavci i društvo morat će nešto napraviti. Ne mogu sjediti skrštenih ruku - navodi Smailbegović.

Prema njemu, velika je i nesigurnost na radnom mjestu.  

- Treba što više davati ugovore na neodređeno vrijeme, povećati plaće. Svaki poslodavac morat će naći neki svoj recept kako da te ljude zadrži. Opća nesigurnost najveći je problem, a da bi se to riješilo, mora se posložiti politička situacija. Nažalost, ne vidim da se ide u tom smjeru – navodi Smailbegović.
 

Nesigurni ugovori 

Analitičar Adnan Huskić u izjavi za „Avaz“ kaže da svaki nivo vlasti koji može utjecati na privatni sektor i na njegov rad, mora utjecati.

- Neka se smanji javna potrošnja. Svi radimo za državu, a pogledajte namete i sve su to državne firme i to nam je krov ekonomije. Smiješno, država definitivno nije na mjestu. Ljudi znaju da se samo preko političkih stranaka može napredovati. Da bi iole bilo bolje, vlast pod hitno treba smanjiti namete. Pa neka prestanu s opterećenjima na javni sektor. Ne može se funkcionirati ako imaš milijardu parafiskalnih nameta - smatra Huskić.

Samo lani otišlo 350 ljekara, a preklani 297

Doktor Rifat Rijad Zaid, predsjednik Saveza strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, navodi da je iz naše zemlje lani otišlo čak 350 ljekara, dok je 2016. taj broj bio 297.

Upozorava da nas uskoro neće imati ko liječiti, a već je deficitaran kadar anesteziologa, kojih najviše nedostaje, a potom patologa, radiologa, hirurga.

- Hirurg u BiH mjesečno je do potpisivanja Kolektivnog ugovora imao 1.350 KM. U Njemačkoj isti taj ljekar zaradi za isti posao od 10 do 50 hiljada eura, dok u Saudijskoj Arabiji hirurg dobije mjesečno njegovu godišnju plaću - upozorava Zaid.

Metalce ćemo zlatom plaćati

Bajro Melez, predsjednik Sindikata metalaca FBiH, u izjavi za „Avaz“ ističe da ni na jednom birou za zapošljavanje nema varilaca ili bravara. Kaže, zlatom ćemo ih plaćati.  

 - Prosjek plaća metalaca je od 600 do 1.000 KM, ali potrošačka korpa za četveročlanu porodicu je 1.800 KM. Nije teško zaključiti da radnici metalske industrije žive daleko od blagostanja - ustvrdio je Melez.

Mjesecima traže mesara

I Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine, upozorava da BiH za trgovcima, vozačima i mesarima vapi, a razlog je što niko više neće da radi za minimalac.

- Uslužne zanatlije sve su potrebnije u svakom gradu! U jednom od trgovačkih centara čuo sam da već nekoliko mjeseci traže mesara, nakon što im je stari radnik otišao u Njemačku. Tamo mu je plata za isti posao viša i može zaraditi više od 1.000 eura, a ovdje radi za 500 do 700 KM – ističe Vasilić.

Pozivi poslodavaca školama

Elmedin Lukač, direktor Srednje škole metalskih zanimanja u Sarajevu, navodi da ovu školu poslodavci stalno kontaktiraju i pitaju imaju li bravara, zavarivača i obrađivača metala.  

- Ostanu bez riječi svaki put kada im kažemo da u posljednje dvije godine nismo uopće imali upisane učenike na ovim smjerovima. Postoji velika potreba za ovim zanimanjima na tržištu, ali iz nekog razloga djeca i roditelji to ne prepoznaju - kaže Lukač.

Nedostaje 6.000 IT stručnjaka

U IT sektoru u BiH u ovom momentu nedostaje 6.000 radnika. Softver inžinjeri s magistarskim radom plaćeni su mjesečno u prosjeku 1.800 KM, dok su oni s bakalaureat diplomom plaćeni oko 1.500 KM. U Njemačkoj, međutim, IT inžinjer godišnje zaradi i do 40.000 eura.

Šteta koju je Sebija Izetbegović nanijela tjeranjem ljekara mjeri se milijardama maraka

Ne treba zanemariti ni podatak o najvećem broju odlazaka ljekara koji je zabilježen s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, a čak 70 posto tih kadrova već se skrasilo u inozemstvu, ponajviše u Njemačkoj, ali i Švedskoj, Norveškoj, Bahreinu, Dubaiju.

Podsjetimo, nedavno objavljena analiza pokazala je kako je za dvije godine i osam mjeseci, otkako je Sebija Izetbegović na čelu te najveće medicinske ustanove u BiH, u prosjeku KCUS napuštao po jedan doktor svaki deveti dan! Među više od 70 ljekara koji su otišli s KCUS-a je 40 doktora medicinskih nauka!

Samo šest ortopeda koji su napustili KCUS ima 150 godina škole, skoro isto toliko godina iskustva, zaključila su dva bivša zaposlenika KCUS-a u studiji koju su izradili. Ona pokazuje i da se gubitak koji je pretrpjela država BiH odlaskom ovih ljekara može računati i u milijardama maraka.

O razmjerama ovog problema nedavno je govorio i jedan od najuglednijih kardiohirurga, dr. Mirsad Kacila, koji je također napustio KCUS.

- Sam podatak da je sedamdesetak specijalista napustilo Klinički centar je zabrinjavajući. Ako uzmemo da treba deset godina da dobijemo prosječnog specijalistu, onda smo pustili 700 godina struke da ode vani, u privatne prakse ili da se počne baviti nekim drugim poslom - upozorio je dr. Kacila.

Sindikat općim kolektivnim ugovorom želi zaustaviti odlaske iz BiH

Savez samostalnih sindikata (SSS) BiH na Dan državnosti, 25. novembra, održat će konstituirajuću sjednicu Upravnog odbora i to u Srebrenici.

- Mi želimo na taj način obilježiti Dan državnosti i pokazati da Srebrenica kao simbol BiH treba da bude živa tokom cijele godine, ne samo 11. jula – kazao novi predsjednik SSSBiH n Selvedin Šatorović.

Na dnevnom redu, kako nam je potvrdio, naći će se usvajanje prijedloga općeg kolektivnog ugovora koji Sindikat želi ponuditi novoj izvršnoj vlasti u Federaciji BiH i poslodavcima, kao jedan od koraka i rješenja u prevazilaženju odlaska radno sposobnih ljudi iz zemlje.

- Kroz novi opći kolektivni ugovor pokušat ćemo zaštititi radnike koji nisu u mogućnosti da se sindikalno organiziraju. Želimo ponuditi novu cijenu rada kako bi se ovo pitanje ključno za zemlju riješilo – kaže Šatorović.

Na sjednici će biti izabrani članovi Predsjedništva i potpredsjednici Saveza.

- Tog dana u Savez će biti primljene nove članice, Sindikalna organizacija Rudnika mrkog uglja Banovići i Kantonalna organizacija sindikata policije ZDK – kaže Šatorović.

Savez je 20. oktobra dobio novo rukovodstvo, a, umjesto Ismeta Bajramovića, na čelo je imenovan Šatorović.