Po šumama i gorama Bosne i Hercegovine kreću se tri krupne zvijeri - mrki medvjed, sivi vuk i ris. U istraživanju krupne divljači nedavno je uvršten i šakal koji se pojavio u sjevernom dijelu naše zemlje, a doktor ekoloških nauka Igor Trbojević jedini je u BiH specijaliziran za ove životinje.
- U krupnu divljač spadaju medvjed, vuk i ris, ali su nedavno naučnici u istraživanju ove grupe uvrstili i šakala, jer je on naprosto „okupirao“ evropski kontinent. Postoji još jedna velika zvijer, žderavac, ali njega nema u BiH. On živi na sjeveru, u hladnim krajevima, kao što su Rusija i zemlje Skandinavije - priča Igor za „Avaz“.
Mrki medvjed je, dodaje on, autohtona vrsta BiH i pripada dinaridsko-pindskoj populaciji mrkih medvjeda, a koji se nalaze od Alpa, preko Slovenije i Hrvatske, pa sve do Grčke i Bugarske. U BiH egzistira između 1.000 i 1.200 jedinki.- Sivi vuk je, također, kaže Igor, autohtona bh. vrsta. U BiH ima između 400 i 600 vukova. Lovačka udruženja tvrde da samo u RS ima 800 vukova, ali to nisu utemeljeni dokazi. Ris zauzima veliku teritoriju, individualac je i ne toleriše druge risove - ističe Trbojević.
Ris je daleko manje zastupljen za razliku od ostala dva velika mesoždera, do 90 jedinki u BiH.
Medvjeda, prema njegovim procjenama, ima taman, ali bi vukova trebalo biti mnogo više. U FBiH postoji lovostaj na vuka, ali ne i u RS.
- Šakal ili čagalj se u posljednjih osam do 10 godina pojavio u sjevernom dijelu BiH. Pedesetih godina prošloga vijeka je rijetko i u veoma malom broju nastanjivao samo južne dijelove BiH. Na sceni je velika ekspanzija šakala u posljednjih deset godina i to zbog dugoročnog nestanka vuka u Evropi - kazao je Trbojević.Brojnost šakala još nije precizno utvrđena, ali se pretpostavlja da ga u BiH ima do oko 600 jedinki. Broj zvijeri se utvrđuje preciznim, naučnim putem, najčešće genetičkim prebrojavanjem. Napravi se model staništa, a potom počinje istraživanje.
- Model staništa su, zapravo, najbolji uslovi na kojima mogu da žive zvijeri. To ne znači da one tu zaista i žive, ali stanišni rezultati pokazuju da bi mogle tu da žive. Potom se na terenu skupljaju uzorci, dlake ili izmet i na osnovu toga se utvrđuje broj zvijeri - dodaje Trbojević.
Politički problemiVeliki problem naučnicima i ovdje pravi politika. Bosna i Hercegovina nikada nije implementirala CITES, odnosno Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore. Treba napomenuti da je Bosna i Hercegovina ratificirala CITES još 2009. godine.
- Ova konvencija je, zapravo, međunarodni sporazum koji reguliše i nadzire međunarodnu trgovinu divljim vrstama i osigurava da ta trgovina ne ugrožava opstanak pojedinih vrsta u prirodi. CITES je dokument na svjetskom nivou koji su potpisale sve zemlje svijete, kao i BiH, ali BiH nikada nije implementirala taj dokument - objašnjava Trbojević.Zbog toga naučnici ne mogu da izvoze životinjske ili biljne vrste ili njihove dijelove na daljnja genetička istraživanja, a problem s ovim dokumentom je i daleko praktičniji, jer zbog njega nijedan grad u BiH ne može da otvorio zoološki vrt!
- To predstavlja veliki problem i lovcima, jer ne mogu da izvezu lovačke trofeje. Radio sam sa svim lovačkim udruženjima u BiH. U RS postoje 143 lovačke organizacije i 80 odsto njih ima problem sa ovim papirom. Zašto? Najveći broj onih koji odstrijele medvjeda su stranci, a to je skup sport i košta od 5.000 do 20.000 maraka. Oni dođu, plate, odstrijele medvjeda i kuda će s njim? Moraju da ga iznose ilegalno - rekao je Trbojević.
Medvjed na PMF-u
Igor radi kao šef akvarija na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. Na banjalučkom PMF-u se nalazi i medvjed koji je prije nekoliko godina ustrijeljen u centru Banje Luke.- To je medvjed koji je prije tri godine ubijen u banjalučkom naselju Budžak. Šest sati smo tada vijećali šta ćemo da radimo s njim, nakon što je primijećen. Na kraju smo morali da ga odstrijelimo, a ja sam insistirao da on ostane na PMF-u, da studenti mogu da ga vide – govori Trbojević.
Nikada nisam lovio
- Oduvijek volim životinje. To je ljubav od malih nogu. Kasnije se to samo nastavilo i uvećavalo. Naravno, jedem divljač. Ne često, ali jedem. I nikada nisam bio u lovu, odnosno nikada nisam lovio – kaže Igor Trbojević.
Gdje će biti centralna kancelarija- Sarajevo želi da centralna kancelarija bude u Sarajevu, a Banja Luka se s tim, naravno, ne slaže. I jedni i drugi se bore za pare. Rješenje je veoma jednostavno, ali se treba držati dogovora, a ne u posljednjem trenutku odustati od svega, kao što je nedavno bio slučaj. Nema mnogo smisla da lovci iz RS plaćaju CITES dokumenta Federalnoj kancelariji CITES-a, kao ni obrnuto. Jedini mi u Evropi imamo problem s tim. Naučnici imaju problem, jer ne mogu da pošalju uzorke za genetičku analizu van BiH i to će sutra biti veliki problem kad budemo pred EU vratima - kaže Trbojević.
