U BiH je sve moguće, pa i to da se na zvaničnoj stranici Skupštine Srednjobosanskog kantona zakonodavno tijelo tog kantona zove sabor, a taj kanton se prema toj stranici zove kanton središnja Bosna.  

Doduše, uz riječ sabor stoji i skupština na latiničnom i ćiriličnom pismu, ali mješavina ustavnih i neustavnih naziva je zbunjujuća za sve koji posjete tu stranicu pa je u jednom trenutku teško znati na čijoj ste stranici.

Naročito su zbunjujući naslovi poput onog koji je nedavno osvanuo na toj stranici da je sazvana „1. izvanredna sjednica Sabora kantona Središnja Bosna“.  

Niti sabor, niti središnja Bosna ne postoje u Ustavu SBK, niti FBiH. Prema Ustavu SBK, Srednjobosanski kanton zvanični naziv je tog dijela BiH, a kao takvog ga prepoznaje i Ustav FBiH. No, zvanična internetska stranica Vlade i Skupštine SBK vrvi od naziva koji se ne spominju u najvišim dokumentima tog kantona i naše zemlje. 

Čak se i poslovnik Skupštine SBK zove „poslovnik sabora kantona središnja Bosna.“ 

Na naš upit u Skupštini SBK-a o tome ko je donio odluku da se za Skupštinu ozvaniči i naziv sabor, nisu konkretno odgovorili, nego su kazali su da je „korištenje sva tri jezika konstitutivnih naroda BiH u skladu s Ustavom SBK“. Međutim, činjenica je da se taj kanton zvanično zove Srednjobosanski i tako i pišei u ustavima kantona i FBiH,a ne Središnja Bosna ,što nije poštivanje jezika, nego je promjena ustavnog imena. 

Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava, u izjavi za „Avaz“ kazao je da i on prvi put čuje da se neko od zakonodavnih tijela u BiH zove saborom.  

On dodaje da ustavi kantona moraju biti usklađeni s Ustavom Federacije BiH.

- A ja koliko znam ni u jednoj varijanti ne stoji sabor, nego skupština. Stoga, primjereno je držati se naziva koje propisuje Ustav - ocjenjuje Pobrić.