18.33

Nakon višesatne rasprave u najvišem zakonodavnom tijelu Hrvatske, odlučeno je da se konačno glasanje o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH održati sutra.

17.10

Hrvatska pomaže Katoličkoj crkvi u BiH?

Među stvarima koje se u ovoj deklaraciji traže od “nadležnih institucija Republike Hrvatske” se pak može naći kako se zagovara da one “povećaju pomoć institucijama obrazovanja, zdravstva, kulture, medija te institucijama katoličke crkve u BiH”. Ako Hrvatska želi pomagati ljudima u BiH, to ne bi trebalo biti problematično, pa ni ako želi pomagati institucijama obrazovanja, zdravstva, kulture i medija, no pitanje je odnosi li se to isključivo na navedene institucije na područjima gdje Hrvati čine većinu, dakle manje-više na zapadnu Hercegovinu, ili se odnosi na cijeli teritorij BiH? Zašto bi pomoć Hrvatske BiH bila uvjetovana nacionalnošću unutar BiH? Nadalje, posve je bizarno da nadležne institucije RH pomažu “institucijama katoličke crkve u BiH”, jednako kao što bi bilo bizarno da pomažu Islamsku zajednicu ili Srpsku pravoslavnu crkvu u BiH, kao i da pomažu institucije protestantske crkve u Njemačkoj ili Anglikanske crkve u Engleskoj ili budističke monahe na Tajlandu.

Zašto bi Hrvatska pomagala bilo koju vjersku zajednicu izvan RH? Očito je riječ o izrazu ideologije “Hrvat katolik” koja retrogradno i antisekularno veže nacionalnost i religiju što je, nota bene, posve suprotno i osnovnom duhu katoličanstva i kršćanstva.

Spominju se i "hrvatski prostori" u BiH

Od institucija se traži i da “u potpunosti ocijene ulogu Hrvatskog vijeća obrane u obrani Republike Hrvatske i hrvatskih prostora u BiH, ali i očuvanju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti cijele BiH, te podupru rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja braniteljske populacije, a posebice invalida i stradalnika domovinskog rata”.

Zanimljivo je da se uopće konstatira formulacija poput “hrvatski prostori u BiH”; što bismo rekli da Srbija u svom parlamentu izglasa deklaraciju u kojoj se govori o “srpskim prostorima u Hrvatskoj”? Priča o tome kako se HVO borio za očuvanje cjelovitosti BiH je također standardna linija Tuđmanovih današnjih apologeta koji falsificiraju i njegove riječi i postupke prema BiH, koji sigurno nisu uvijek bili usmjereni na očuvanje cjelovitosti i suvereniteta BiH.

O evropskom putu BiH manje od jedne stranice

No, možda je najveći pokazatelj promašenosti ove deklaracije o BiH dio na samom kraju pod naslovom “Europski put BiH”. Podsjetimo, službeni naziv dokumenta je “Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu Bosne i Hercegovine”, a potonjem je posvećeno manje od jedne stranice na kraju. Umjesto da se izradi doista stručna analiza izazova koji BiH čekaju na putu ulaska u Evropsku uniju, što bi itekako bilo od pomoći za BiH, ispisano je manje od stranice birokratskih floskula, dok su stranice i stranice potrošene na bizarne interpretacije stoljeća povijesti BiH.

Pitanje je hoće li HDZ doista uspjeti sakupiti većinu u Saboru za ovakvu deklaraciju o BiH, a još veće je pitanje ima li smisla pokušati amandmanima popraviti dokument koji je na samoj idejnoj osnovi promašen i kompromitirajući za Hrvatsku. Utjeha je pak što će ova deklaracija i ako bude usvojena, što će biti nanošenje štete ugledu RH, ostati mrtvo slovo na papiru, kao i jednako besmislena deklaracija o domovinskom ratu.

11.12

Sabor Republike Hrvatske na današnjoj sjednici razmatra deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, a kojom susjedna Hrvatska zahtijeva od BiH da izmijeni Ustav i izborno zakonodavstvo.

- Očekujem kroz današnju raspravu da kroz eventualne amandmane prije glasanja ovu deklaraciju učinimo još koherentnijom radi ostvarenja prava Hrvata u BiH, EU puta - kazao je Božo Ljubić, aktuelni saborski zastupnik i bivši bh. parlamentarac.

Ne stranački nego nacionalno 

On je istakao da ovo nije stranačko pitanje. 

- Jedinstvo koje smo imali u domovinskom ratu, prilikom ulaska u EU, NATO, traži od nas da ovoj temi pristupimo ne stranački nego nacionalno. Ova deklaracija je upućena Hrvatima u BiH da im se da nada da iza njih stoji Republika Hrvatska, ova deklaracija je upućena i hrvatskim državljanima, ali i političkim elitama iz međunarodne zajednice - kazao je Ljubić.

Dodao je da rasprava o deklaraciji nije povezana s izborima u BiH, jer su izbori samo potvrdili u kakvom položaju se nalaze Hrvati u BiH.

- Imao sam priliku razgovarati s brojnim građanima, političkim ličnostima i medijskim djelatnicima. I ovi dobronamjerni ljudi u Hrvatskoj nemaju nedovoljno znanje o položaju Hrvata u BiH - rekao je Ljubić.

Optužio je Bošnjake da zastupaju politiku unitarizma te da su unitarističke ideje dio agende bošnjačkih stranaka u koje spadaju nacionalne, ali i lijevo orijentirane stranke. On je rekao da se takve strukture zalažu za principe jedan čovjek-jedan glas i građansku državu, a sve s ciljem dominacije jednog naroda, dok se hrvatski narod u BiH zalaže za federalizam.

Hrvoje Zekanović replicirao je Ljubiću.

- Ja ne vidim zapravo što se nudi, bojim se da niko ne nudi rješenje. Hrvatski narod treba biti suveren, preglasan. Jedini spas za Hrvate je treći entitet - kazao je Zekanović.

Čović izabran po istom principu

Javio se i Nenad Stazić, koji je kritizirao Ljubića jer je i Željko Komšić izabran po istom zakonu kao i ranije Dragan Čović i kritizirao Ljubića jer Hrvati nisu ranije reagirali.

Zastupnik Vlaho Orepić kazao je da Ljubić i Čović provode i unutarhrvatsku diskriminaciju te da je jedini cilj njihove politike to da se zadrže položaji koje su sada tu.

Ljubić je otkrio i kako to riješiti.

- Kad bi se riješio Izborni zakon i problem predstavljanja, onda bi i Hrvati u BiH dobili pluralizam koji im je potreban, Čović i ja tu nismo bitni, mi smo prolazni - rekao je Ljubić.

Zastupnika Živog zida Branimira Bunjca zanimalo je koji je interes Hrvata u biH da koaliraju s Miloradom Dodikom koji negira genocid i podržava ratnog zločinca Ratka Mladića.

- Uspjeh BiH moguć je samo dogovorom legitimnih predstavnika, a Dodik je legitimno izabran i s njim moramo razgovarati - rekao je Ljubić.

Nezavisni Marko Vučetić kaže da se Ljubić nije osvrnuo na status hrvatskog naroda koji ima problema u odnosu sa Srbima i Bošnjacima, ali ima i sa svojim predstavnicima, naprimjer s Draganom Čovićem. 

– Da je aktivnost umjesto prema svojem bogaćenju usmjerio prema bogaćenju demokratije, ne bi bili u ovom položaju – drži Vučetić. 

SDP-ova Joška Klisovića zanima smatrali li Ljubić da je Željko Komšić legalno izabran član Predsjedništva BiH.

 – Izbor Komšića politička je činjenica, no svi se slažemo da taj izbor nije u skladu s duhom Dejtona – uzvratio je Ljubić.

I Vlado Orepić je oštro reagirao rekavši da ih je Ljubić uspio uznemiriti.

- Kada Vi govorite o provedbi prava, ja se uznemirim. Pošto ste Vi i Vaš veliki vođa Dragan Čović dio kontinuiteta, odgovorni ste za položaj Hrvata u BiH - rekao je Orepić.

Kad bi Dodik mijenjao Ustav Hrvatske

Zastupnik Nenad Stazić upitao je hrvatske političare kako bi postupili kada bi Milorad Dodik ili Skupština Republike Srbije usvojili deklaraciju u kojoj zahtijevaju od Hrvatske da promijeni Ustav.

Stazić je pitao ministricu za vanjske i evropske poslove Republike Hrvatske Mariju Pejčinović-Burić šta bi uradila ukoliko bi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Skupština Republike Srbije, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Slovenije Borut Pahor ili Skupština Slovenije usvojili deklaraciju u kojoj traže od Hrvatske da promijeni Ustav. 

On je ministricu pitao kako bi postupila u takvim situacijama i je li se to doživjelo kao napad na suverenitet Republike Hrvatske ili nešto sasvim normalno. 

- Hrvatska traži samo poštivanje Dejtonskog sporazuma i odluka Ustavnog suda BiH. Samo to - kazala je Burić.

Vesna Pusić je rekla da ova deklaracija ide protiv ugleda, utjecaja i interesa Hrvatske, navodeći da je zahtjev za izmjene Ustava i izbornih zakona u BiH direktno miješanje u unutrašnje stvari BiH. 

- Ovaj tekst deklaracije nije o položaju Hrvata, ona ništa ne govori o Hrvatima u Republici Srpskoj, Sarajevu, čak ni u Hercegovini. Ovo je deklaracija o stavu HDZ-a prema BiH - poručila je Pusić. 

Odgovorio joj je Božo Ljubić, koji je citirao njene prošle izjave, pa i onu iz 2010. kada je govorila da je Komšić nametnut. 

- Ako je deklaracija miješanje u unutrašnje poslove BiH, šta su ove izjave? Hrvatski porezni obveznici plaćaju sve nas ovdje, ali isto tako u Hrvatsku dolazi 3 milijarde eura godišnje od Hrvata izvan Hrvatske, od kojih dijelom i iz BiH - kazao je Ljubić.

- Sa svime što je rekla Vesna Pusić, a Vi ste citirali, ja se slažem, - odgovorila mu je Pusić. 

- Dalje mislim da je Dejtonski sporazum krajnje problematičan. Uz sve dužno poštovanje, prva briga Sabora su građani Republike Hrvatske koji ovdje žive, ovdje plaćaju poreze i interese RH. To je naša prva zadaća - poručila je.

Navela je i kako Milorad Dodik diktira hrvatske reakcije na situaciju u BiH.

Komšić legitiman kao Plenković

Mostov Božo Petrov poručio je da želi da rasprava prođe tako da se Hrvatima u BiH ponudi konkretna rješenja. 

- Prva verzija deklaracije koju ste nudili je bila konkretna, a ko je doveo do ove ogoljene konačne verzije - rekao je Petrov. 

Ljubić je priznao da je prvi tekst bio nešto duži, ali su ovdje ''terminološki'' stvari ispeglane.

- Željko Komšić je legitiman isto kao i Andrej Plenković. Tu se ne bunite, ali u drugoj državi da - poručio je SDP-ov Gordan Maras.

Deklaracijom nije oduševljen ni Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku. 

- Ono što jeste ostvarivo sada i što je u ovom trenutku minimum minimuma hrvatskih političkih zahtjeva iza kojih treba stati i hrvatska država jest korjenita reforma izbornog zakonodavstva na svim razinama i otklanjanje svih nedostatak i ograničenja koja krše načelo jednakopravnosti i legitimnog hrvatskog političkog predstavljanja, a ne samo nekih o kojima se selektivno i dnevnopolitički govori u ovoj kamilici, alibi deklaraciji - poručio je Hasanbegović.

Komšića je Hasanbegović nazvao ''titoističkim mahalskim, uličnim demagogom'', ''prodavačem magle''.

SDP-ovac Arsen Bauk pitao se kako će Deklaracija pomoći Vladi i predsjednici Republike Hrvatske kao sukreatorima vanjske politike i kako će popraviti položaj Hrvata u BiH, te je tražio jasne argumente koji će osporiti tvrdnje da se radi o miješanju u unutrašnje stvari druge države.

- Za uspješno funkcionisanje BiH na svim nivoima ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost - ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda.

Deklaracija ima šest tačaka, cijeli dokument 20 stranica, a u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH. Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz isticanje podrške suverenitetu BiH i saradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona, koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njezina tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarašnjeg uređenja BiH.