Vijeće ministara BiH utvrdilo je jučer Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini radi stabilizacije prihoda i stanja na tržištu duhanskih prerađevina. Dopunama Zakona specifična akciza na cigarete u 2019., 2020. i 2021. godini utvrđuje se u iznosu od 75 KM na 1.000 komada, odnosno 1,50 KM za pakovanje od 20 cigareta, čime se uvodi moratorij na daljnje povećanje akciza na cigarete.

Slijedom sačinjene projekcije prihoda, u tekućoj godini očekuje se povećanje prihoda za 37,3 miliona KM, u 2019. za 39,4 miliona KM, a u 2020. godini za 41,6 miliona KM. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje dužan je do 31. marta 2021. analizirati efekte moratorija na povećanje specifične akcize na cigarete.

Katastrofalno stanje

Razlozi za donošenje predloženog zakona su fiskalnog i ekonomskog karaktera, u smislu stabilizacije naplate prihoda od akciza na duhanske prerađevine, stabilizacije tržišta cigareta u BiH i sprečavanja daljnjeg podrivanja ekonomskog prostora u BiH.

Dosadašnje izmjene Zakona o akcizama u sferi oporezivanja duhanskih prerađevina imale su za cilj provođenje procesa harmonizacije akcizne politike sa standardima EU i osiguranja dodatnih prihoda koji su trebali neutralizirati gubitke od carina u vrijeme petogodišnje primjene trgovinskog dijela SSP-a i gubitke prihoda nastale zbog globalne ekonomske krize.

Kontinuirani rast akciznog opterećenja doveo je do eksplozije naplaćenih prihoda od akciza, ali i do brzog rasta maloprodajnih cijena, koji je očekivano destimulirao regularnu potrošnju cigareta i ojačao crno tržište, a istovremeno nije smanjen broj pušača. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH dostavit će Prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj zakonskoj proceduri. O katastrofalnom stanju u kojem se nalazi bosanskohercegovačko tržište, suočeno s konstantnim rastom sive ekonomije i akciza na cigarete, dovoljno govori podatak da su duhanske kompanije izuzetno zabrinute za opstanak na našem tržištu.

 Siva ekonomija

Špekulira se da je od 2012. godine BiH izgubila 600 do 700 miliona KM budžetskih prihoda zbog prevelikog opterećenja na duhan i generalno rasta crnog tržišta. Siva ekonomija ugrozila je kompletnu proizvodnju duhanskih proizvoda u BiH. Borba protiv sive ekonomije trebala bi biti jedan od prioriteta Bosne i Hercegovine zbog velikoga udjela takvih aktivnosti u privredi zemlje. Udio sive ekonomije u BDP-u BiH iznosi oko 25 posto, što u prijevodu znači da skoro 10 milijardi KM otpada na sivu ekonomiju. Politika bh. vlasti, kojom je godinama ignoriran ovaj ključni ekonomski problem, počela se direktno održavati i na funkcioniranje same privrede. Uprkos velikom broju deklarativnih poteza vezanih uz borbu protiv sive ekonomije, domaće vlasti u praksi su vrlo malo uradile da bi se izborile s ovim oblikom ekonomske pošasti.

 Najviši nameti u Evropi

Rast akciza na duhan u BiH najbrži je u Evropi. Od 2013. do 2018. akcize su rasle za više od 50 posto. Također, radi se o najvećem udjelu poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta u Evropi - porezi čine 91 posto cijene cigareta, same akcize 77 posto.

Drastičan rast cijena

Ne postoji proizvod kojem je cijena rasla brže od cigareta. Cijene na legalnom tržištu znatno su više nego u susjednim zemljama i najmanje dvostruko više od onih na crnom tržištu.

Potrošnja nije opala

Rast akciza nije doveo do pada konzumacije cigareta kako se to pretpostavljalo, što je potvrđeno i podacima Odjeljenja za makroekonomsku analizu UO Uprave za indirektno oporezivanje. Građani su natjerani na ilegalno tržište, gdje konzumiraju proizvode koji nemaju kontrolirano porijeklo i kvalitet.

Velike zapljene u akcijama

Uprava za indirektno oporezivanje BiH značajan je naglasak dala na kontrolu prodaje duhana i duhanskih prerađevina na tržištu BiH. Širom BiH službenici UIO u saradnji sa SIPA-om i nadležnim MUP-ovim provodili su aktivnosti na terenu. Tako je, naprimjer, prošle godine oduzeto 25.220 kutija cigareta, 31.804 komada ručno punjenih cigareta, 2.590 kilograma duhana, 605 kilograma duhana u listu i 1.025 istinjenog korijena duhana. Osim toga, u prethodnim akcijama posebno su bile značajne tri akcije: „List“, „List 1“ i „List 2“, u kojima su presječeni značajni lanci šverca i nezakonite prodaje duhana, više desetina osoba koje su se bavile ovim kriminalnim aktivnostima nalazi se u pritvoru, a oduzeto je puno duhana koji se tek trebao prometovati nacrno, kao i nekoliko mašina za rezanje duhana. U UIO naglašavaju da se radi o nepotpunim podacima, s obzirom na to da nelegalni duhan oduzimaju i Granična policija BiH te nadležne inspekcije.

Broj akciznih markica u drastičnom padu

O padu legalne prodaje duhanskih proizvoda govori i broj izdatih akciznih markica. Tako je, naprimjer,. UIO u 2008. godini izdao 340.726.400 uvoznih i 220.200.000 domaćih markica, a u 2017. taj je broj drastično pao na 189.811.349 uvoznih i samo 55.172.500 domaćih.

FAKTI

- svaka druga cigareta kupljena je na ilegalnom tržištu - od 2013. do 2018. ilegalno je tržište poraslo višestruko, sa stope od 6 posto na skoro 50 posto

- u samo 3 godine legalno tržište smanjilo se za više od 35 posto, a na tržištu se pojavilo čak 80 nelegalnih brendova

- privreda trpi velike posljedice - u samo 4 godine trgovina je izgubila dio tržišta vrijednog godišnje između 400 i 500 miliona KM

- najviše je od toga izgubila maloprodaja - ogroman biznis preselio se u ilegalu finansirajući razne kriminalne grupe