Zapadni Balkan sve je više u fokusu samog vrha američke administracije.

Ne vidi se to samo po objavama na Twitteru koje je, naprimjer, u četvrtak, 20. decembra, postavio savjetnik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa (Trump) Džon Bolton (John Bolton). Prije dva dana čak su tri posta bila posvećena našem regionu.

Pozivno pismo

Mnogo zornije o interesu Trampove administracije svjedoči njegovo pismo predsjednicima Kosova Hašimu Tačiju (Hashim Thaci) i Srbije Aleksandru Vučiću da, ako se dogovore o sveobuhvatnom sporazumu dvije države, dođu u Bijelu kuću i potpišu ga u prisustvu predsjednika SAD.

A tu je i posjeta zamjenika američkog ministra vanjskih poslova Džona Salivana (John Sullivan) regionu i njegovo obraćanje javnosti u ambasadi SAD u Sarajevu.

- Zajedno SAD, Evropa i naši drugi partneri čvrsto će se obračunati s onima koji podrivaju principe na kojima počiva BiH, na bilo koji način, a to uključuje, za one koji su najekstremniji u tome, koordinirane sankcije u vezi s njihovom mogućnošću za putovanje i korištenje privatne imovine – rekao je on između ostalog.

Ovo je prvi put da jedan visoki zapadni zvaničnik najavi da će SAD, EU, Velika Britanija, Kanada, Australija, Japan... uvesti sankcije osobama koje potkopavaju temelje stabilnosti na Balkanu.

Za Salivana je BiH ključna u tom segmentu.

Stanje u našoj zemlji je tradicionalno haotično, kriza je neprestana i sistemski generirana. I upravo je zato koordinirana pažnja i povremene intervencije Zapada neophodan mehanizam. On je, u konačnici, propisan i Dejtonom!

Nakon dugotrajnog i u širokom luku zaobilaženja BiH, visoki zvaničnik iz Vašingtona stigao je u Sarajevo.

Više je nego očito da je sve temeljito pripremljeno i koordinirano.

Tokom balkanske turneje Salivan je najviše vremena i pažnje posvetio Makedoniji. Država je na pragu ulaska u NATO, pred njom je jedan od najtežih izazova u novijoj historiji – promjena imena, u skladu sa sporazumom iz Prespe, gdje su se premijeri Grčke i Makedonije dogovorili kako da prevladaju dugi spor i Skoplje krene prema zapadnim integracijama.

Aktivnosti u Skoplju

Kada se pogledaju objave Stejt departmenta, upravo su aktivnosti zamjenika Majkla Pompea (Michael) u Makedoniji imale najveći publicitet njegove osmodnevne evropske turneje.

Ne samo da je detaljno razgovarao s makedonskim funkcionerima. Salivan je održao predavanje studentima jednog od skopskih univerziteta i strpljivo objašnjavao američku politiku u toj zemlji i regionu, pa se susreo s predsjednikom Makedonije Đorđem Ivanovim. Taj sastanak po šefa države baš i nije bio ugodan, ali je održan više kao opomena nego tek puka protokolarna obaveza.

Vašingtonu je stalo da se sporazum iz Prespe što prije provede i Makedonija postane 31. država NATO-a do polovine naredne godine.

Čim se to završi, svi kapaciteti SAD i EU bacaju se na Kosovo i Srbiju i njihov dijalog, te BiH.

Sada su to posljednja dva krupna evropska žarišta u samom stomaku Starog kontinenta.

U Srbiji i BiH Rusija sve snažnije rovari, Kina istupa sada već i s političkim stavovima, poput odluke njene ambasadorice u Sarajevu da se s Miloradom Dodikom sastane u Predsjedništvu BiH i ponosno slika bez zastave BiH! Nevjerovatan diplomatski incident prošao je samo s medijskom bukom. Država koja je preosjetljiva na odnos svijeta prema Tajvanu glat je pogazila svoje principe usred Sarajeva!

Amerikanci, a sve više i Evropljani, pažljivo prate kineske poduhvate i počinju suzbijati njene lukrativne investicijske poduhvate čiji je cilj podjarmljivanje režima širom svijeta.

Salivan je u Sarajevu jasno kazao da njegova zemlja neće dopustiti „nekim silama“ da nameću BiH svoje stavove.

- SAD su snažno zainteresirane za integriranje vaše zemlje u NATO i EU, ali posebno NATO. Nema političkih neslaganja po tom pitanju u ovoj zemlji. Imate kontinuitet odluka koje potvrđuju da hoćete u NATO, od Zakona o odbrani 2006. do ovogodišnjih principa vanjske politike – lakonski je odgovori upitan kako gleda na protivljenje iz entiteta RS na ulazak BiH u taj vojni savez.

Kraj priče!

Nije bilo mjesta za Dodika

Salivan se potrudio da istakne da politika SAD u BiH nije promijenjena.

Ne samo da je isticao čvrstu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu naše zemlje već je i više nego jasno rekao da ono što je radila ambasadorica Morin Kormak (Maureen Cormack) to što Vašington hoće. Ta će se politika, dodao je, nastaviti s dolaskom novog ambasadora SAD u BiH Erika Džordža Nelsona (Eric George).

- Ambasadorica Kormak ovdje je uradila savršen posao – istakao je on.

I na taj način još jednom su demantirane priče da je Kormak „solirala“ u BiH i provodila politiku „stare administracije“.

Dodik, dakle, ostaje na „crnoj listi“ SAD i ako nastavi kao do sada, sve će očitije biti i na spisku nepoželjnih i na drugim destinacijama, uključujući i evropske.

To mu je pokazano i sredinom ove sedmice kada su se kod Federike Mogerini okupili čelnici zapadnobalkanskih država. Među premijerima i predsjednicima nije bilo mjesta za Dodika.

„Crne liste“ pa posjeta

Saliven je prvi visoki američki zvaničnik koji je posjetio našu zemlju nakon dugo godina.

I to, samo po sebi, dovoljno govori.

Ako se uzme u obzir da je njegovom dolasku prethodila stabilna politika angažmana Trampove administracije i kroz stavljanje Dodika i Nikole Špirića na „crne liste“, onda njegov dolazak ima drugačiju dimenziju od nekih ranijih kada bi zvaničnici došli, ispričali se i stvari u BiH nastavile ići nekim svojim (suludim) tokom.

Bio i v. d. državnog sekretara

Salivan je od 1. do 26. aprila 2018. bio i državni sekretar SAD, kao vršilac dužnosti.

Tramp ga je odabrao za zamjenika ministra vanjskih poslova odmah po preuzimanju mandata. Na toj je poziciji od maja 2017. godine.

Iz njegove biografije se vidi i bliskost s republikanskim zvaničnicima. Službovao je u administraciji Džordža Buša mlađeg (George Bush) tokom njegova oba mandata na visokim pozicijama u ministarstvima odbrane i pravde.