Godinu na izmaku u Bosni i Hercegovini obilježila su brojna politička previranja, dijelom zbog činjenice da je to bila izborna godina, ali i zbog nagomilanih problema na koje je bilo teško pronaći odgovor, poput povećanog priliva migranata i sve većeg iseljavanja stanovništva. 

Balkanska ruta

Iako se ranije špekuliralo da migrantska kriza koja je tresla zemlje okuženja neće pogoditi BiH, u 2018. "balkanska ruta" je prebačena upravo na BiH te je do 25. decembra u BiH, prema podacima nadležnih institucija, ušlo 23.690 migranata, od kojih je 1.358 podnijelo zahtjev za azil.

Najveća koncentracija migranata bila je u Sarajevu i općinama Unsko-sanskog kantona, koje su posljednjih mjeseci postale glavno odredište migranata iz azijskih i afričkih zemalja koji se nastoje dokopati teritorija Hrvatske, odnosno Evropske unije.

Stanovnici Velike Kladuše organizirali su nekoliko protesta tražeći od vlasti da nađu rješenje, a proteste su organizirali i privrednici, jer je danima bio blokiran i granični prijelaz Maljevac nakon što je Hrvatska zabranila prolazak migranata.

Drugi problem s kojim se domaće vlasti suočavaju već godinama je masovno iseljavanje bh. stanovništva. Podaci do kojih je moguće doći govore o odlasku više od 15.000 ljudi iz BiH. Domove u potrazi za boljom budućnošću napuštaju ponekad i cijele porodice. Kao najveći razlog odlaska, posebno mladih, navodi se nemogućnost pronalaska posla, ali nerijetko odlaze i oni koji imaju radno mjesto.

U Bosni i Hercegovini svaka druga godina je izborna, a tako je bilo i 2018., kada su 7. oktobra održani opći izbori bez usvajanja izmjena Izbornog zakona kojima je bilo potrebno implementirati nekoliko odluka Ustavnog suda BiH.

Pravo glasa na izborima imalo je 3,35 miliona građana, izlaznost je bila nešto veća od 53 posto, a rezultati izbora su takvi da izvršna vlast u većini kantona te na federalnom i državnom nivou još nije formirana.

Tek nedavno je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o načinu raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, što je preduvjet za uspostavu vlasti u ovom entitetu, ali i za formiranje Doma naroda BiH.

Upitnik Evropske komisije

Na vanjskopolitičkom planu ključni događaji su vezani za evropski put i činjenicu da je BiH u februaru predala odgovore na 3.242 pitanja iz Upitnika Evropske komisije, a za odgovaranje na njih potrošeno je 14 mjeseci.

Evropska komisija potom je poslala dodatnih 655 pitanja, ali odgovori na njih još nisu dostavljeni u Brisel. Nakon što BiH do kraja završi taj posao, Evropska komisija trebala bi pripremiti mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, a BiH, uz Kosovo, jedina je država regiona koja nema status države kandidata.

Pred sami kraj godine stigla je i pozitivna vijest o dobivanju zelenog svjetla za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO). BiH je dobila zadatak da izradi Godišnji nacionalni plan, što bi u konačnici značilo aktivaciju MAP-a.

Ovaj plan obuhvata odgovore na set pitanja iz oblasti politike, odbrane, resursa i pravnih pitanja i on je već upućen Vijeću ministara na razmatranje, a trebao bi biti razmatran na prvoj sjednici u narednoj godini zakazanoj za 10. januar.

Predstavnici iz Republike Srpske ponovili su stav o napretku BiH na putu ka članstvu u NATO koji se veže za stav Srbije o vojnoj neutralnosti.

Zadaci iz Reformske agende, dokumenta koji su potpisali prije četiri godine predstavnici svih parlamentarnih stranaka u BiH, rješavani su i ovoj godini, a najkonkretniji rezultati ostvareni su u reformi radnog i penzionog zakonodavstva te stabilizaciji javnih finansija.

Neke boračke populacije su insistirale i na ostvarenju dodatnih prava te objavi registra boraca i korisnika prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite, zbog čega su nerijetko organizirali i blokade cesta i proteste.

Višemjesečna borba Davora Dragičevića

Iako u godini na izmaku nije nedostajalo ni drugih protestnih okupljanja, ipak oni o kojima su izvještavali regionalni i svjetski mediji je višemjesečna borba roditelja stradalog mladića Davida Dragičevića u Banjoj Luci.

Kada je u pitanju ovaj slučaj, policija je prvo zaključila da je riječ o samoubistvu, no roditelji su uporno ukazivali na propuste u istrazi te pokrenuli širu društvenu akciju da bi se otkrila istina o njegovoj smrti. Slučaj do danas nije riješen.

Roditeljima nastradalog Davida podršku su pružili građani Sarajeva i porodica stradalog mladića Dženana Memića, koja, također, za neadekvatno provođenje istrage o njegovom ubistvu krivi istražne organe i tužilaštvo.

Ove godine dogodila se i stravična likvidacija dvojice policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, koji su u krađi automobila u Sarajevu zatekli kriminalce. Nakon što su kriminalci pucali na njih, nestali su u nepoznatom smjeru i još nisu pronađeni.

Godinu na izmaku obilježili su i brojni drugi, pozitivni i negativni događaji, a posljedice nekih od njih osjećat će se i u 2019.