Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine dobilo je zaključke Predsjedništva BiH kojima se, između ostalog, od te institucije traži da ispita mogućnost pokretanja apelacije pred Ustavnim sudom Hrvatske, kojom bi BiH osporila hrvatski Zakon o raspolaganju državnom imovinom, kojim je zabranjen upis bh. imovine u toj zemlji na našu državu.
Kako je za „Avaz“ kazao Mlađen Mandić, zamjenik državnog pravobranioca, već ovih dana Pravobranilaštvo BiH poduzet će određene korake u realizaciji ovih zaključaka.
No, on nije previše optimista da će naša zemlja vratiti svoju imovinu apelacijom, nego smatra da nam u ovom slučaju može pomoći jedino arbitraža.
- Moje je mišljenje da je jedini način da vratimo tu imovinu taj da tužbom protiv Hrvatske tražimo arbitražu pred Međunarodnim sudom u Hagu. Naravno, ako se ovo pitanje u međuvremenu ne riješi političkim dogovorom - kaže Mandić, pojašnjavajući da arbitražu pokreće Pravobranilaštvo, ali na zahtjev Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH ili nekog drugog organa.
Inače, ovo bi bio prvi arbitražni spor koji bi pokrenula BiH protiv neke od zemalja, dok su takve sporove protiv naše zemlje u nekim predmetima Hrvatska i Slovenija već pokretale. Hrvatska je odbila da pitanje bh. imovine riješi u skladu s međunarodnim propisima i Sporazumom o sukcesiji imovine bivše SFRJ.
Hrvatske institucije smatraju da je za takvo nešto potrebno potpisati i dodatni bilateralni sporazum o imovinskopravnim odnosima između dvije zemlje, što BiH smatra nepotrebnim.
Nedavno je Hrvatska već desetak objekata u bh. vlasništvu dala pod zakup, od čega će samo za godinu inkasirati u svoj budžet oko milion maraka.
Nemoguća misija
Kada su u pitanju drugi sporovi u kojima Pravobranilaštvo BiH štiti interese države, Mandić kaže da ta institucija u velikoj mjeri uspijeva zaštititi imovinu BiH, ali i dalje gube sporove u kojima pojedinci podnose tužbe za protupravno lišavanje slobode.
- Takve sporove u kojima se tužilaštva odluče na brzo lišavanje slobode, a potom ne uspiju dokazati bilo šta od onoga što stavljaju na teret tim osobama, teško je odbraniti i to skoro da je nemoguća misija. Iako je u prošloj godini takvih slučajeva bilo manje nego 2017., ipak cifra za odštetne zahtjeve koji će biti isplaćeni po tom osnovu iz budžeta iznosi više od milion maraka – ističe Mandić.
Višemilionske odštete za protupravno lišenje slobode
Mandić naglašava da se BiH suočava i s odštetnim zahtjevom za protupravno lišavanje slobode koji je težak skoro 20 miliona KM.
- Imamo sada preduzeće „Tef“ čiji su čelni ljudi bili optuženi za pranje novca i bili su pritvoreni, a preduzeće koje je poslovalo u Jablanici je blokirano. Tim ljudima ništa nije dokazano i sad oni tuže državu i traže odštetu od oko 17,5 miliona KM.