KRIVOLOV

U BiH se godišnje ilegalno ustrijeli do 200.000 ptica!

Najbolji primjer uništavanja staništa je isušivanje i preoravanje Bardače, najznačajnijeg vodenog staništa u BiH, kaže Goran Topić, ornitolog iz Šipova

Suri orao: Dominira brdsko-planinskim i krševitim krajevima

G. DAKIĆ

6.1.2019

Zbog lova, krivolova, trovanja, uništavanja staništa i drugih faktora, u posljednjih sto godina čak 13 vrsta ptica potpuno je nestalo iz BiH ili se više ne gnijezde, ali se pojavljuju na lutanju ili na migraciji. Danas se veliki broj vrsta u BiH nalazi na ivici istrebljenja.

Ornitolog Goran Topić iz Šipova za „Avaz“ kaže da je nestanak pojedinih vrsta ptica uvjetovan slabom zakonskom zaštitom najvrednijih prirodnih staništa. Od ukupnog teritorija zaštićeno je manje od jedan posto i po tome je naša zemlja na posljednjem mjestu u Evropi.

Frapantni podaci

- Najbolji primjer uništavanja staništa je isušivanje i preoravanje Bardače, najznačajnijeg vodenog staništa u BiH. Iako se nalazi na listi močvarnih područja od međunarodnog značaja, osam od 11 jezera ovog močvarnog kompleksa je isušeno i pretvoreno u poljoprivredno zemljište - kaže Topić.

U najugroženije vrste spadaju ptice s vrha lanca ishrane, kao što su dnevne i noćne ptice grabljivice, ptice dupljašice, kao i neke lovne vrste, od kojih se posebno izdvajaju poljska jarebica, jarebica kamenjarka, grlica i prepelica.

- Populacije ovih vrsta u prošlosti su činile stotine hiljada parova, da bi im u posljednjih nekoliko decenija brojnost pala za 50-80 odsto. Neuređen zakonodavni sistem, slabo provođenje kaznene politike, neusklađenost zakona sa savremenim evropskim trendovima i niska ekološka svijest stvaraju idealne uslove za razvoj krivolova kod nas - upozorava Topić.

Najnovije analize utjecaja krivolova na ptice, ističe on, pokazuju frapantne podatke. Od 2012. godine do danas prikupljeni su podaci o više od 11.000 ilegalno ustrijeljenih primjeraka u okviru 103 vrste. Većina od ovog broja su zaštićene vrste.

- Procjene pokazuju da se kod nas godišnje ilegalno ustrijeli od 100.000 do 200.000 ptica. Zbog ubijanja, značajan broj vrsta je doveden na ivicu egzistencije, dok su neke nestale iz naše zemlje - kazao je Topić.


Topić: Do sada u BiH identificirane 344 vrste ptica

Cijenjen trofej

Ptice grabljivice se, dodaje on, ubijaju zbog ljepote, gracioznosti, brzine i snage. Iako su zaštićene, grabljivice su često cijenjen trofej, pa njihovi preparati često krase lovačke kafane, restorane i domove, a nerijetko su izložene i u privatnim zbirkama.

- Zbog ubijanja i trovanja od golubara, sivi soko doveden je na ivicu opstanka kod nas, ali i u zemljama okruženja, dok neke grabljivice bivaju otrovane tokom nekontrolisanog trovanja glodara u poljoprivredi ili prilikom trovanja šakala i vukova. Nisu rijetki ni slučajevi pljačkanja gnijezda, zbog čega se teritorije najugroženijih vrsta čuvaju u strogoj tajnosti - ističe Topić.

BiH je, navodi Topić, po površini mala zemlja, ali se karakterizira velikom raznovrsnošću. Na uskom prostoru smjenjuju se prostrane ravnice u sjevernom dijelu zemlje, centralni dio je brdsko-planinskog tipa, dok je jug i jugozapad pod jakim mediteranskim utjecajem.

- Važan faktor je i bogata hidrološka mreža koju čine moćne rijeke, jezera i močvare. Velika raznovrsnost staništa uvjetuje razvoj bogatog biljnog i životinjskog svijeta, što je posebno izraženo u ptičijem svijetu. Za 250 godina istraživanja do sada su u BiH identifikovane 344 vrste ptica, što je oko polovine evropske ornitofaune - rekao je Goran Topić.

Prvi let mladunaca

- Još od djetinjstva sam se divio pticama grabljivicama, ali suri orao je uvijek zauzimao posebno mjesto. S rasponom krila od dva metra, ova ptica dominira brdsko-planinskim i krševitim krajevima. Hrani se širokim spektrom vrsta. Pošto se u BiH gnijezdi 40 do 50 parova ovih spektakularnih ptica, imao sam priliku da ih posmatram u svim fazama životnih aktivnosti - od udvaranja i svadbenih letova, preko izgradnje gnijezda, do podizanja mladih. Poseban osjećaj je posmatranje prvog leta mladunaca - istakao je Topić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.