Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ prije rata nosila je titulu najvećeg transplantacijskog centra u regionu kada je riječ o bolesnicima na dijalizi. Ova sarajevska bolnica bila je u vrhu i na drugim područjima hirurgije, a poticaj za to bio je upravo transplantacijski program.  No, od ratnih dana naovamo sve je manje transplantacija koje se rade u našoj zemlji, a put pacijenta okrenut je prema inozemstvu. Ponovno oživljavanje transplantacijskog centra u ovoj bolnici zarad pacijenata primarni je cilj prim. dr. Zlatka Kravića, njenog direktora.  

Veliki problemi  

Upravo to bila je tema jučerašnjeg sastanka dr. Kravića s gostima iz Francuske i Kaira, profesorom Lionelom Rostenom (Rostaing), šefom tima klinike u Grenoblu, i dr. Muhamedom Nasralahom iz Kaira.  

Njima se pridružio i Almir Čehajić Batko, direktor humanitarne nevladine organizacije „Otvorena mreža“, koji je iskazao podršku velikom projektu.

Doktor Kravić kazao je gostima i da BiH ima ljekare koji to mogu raditi isto kao i prije agresije, dok su gosti iskazali spremnost da našim stručnjacima prenesu svoja znanja.   

Kravić je ukazao koje bi prepreke imali na tom putu, navodeći da je na prvom mjestu politika, odnosno nerazumijevanje onih koji u državi vode glavnu riječ kada je u pitanju zdravstvo. Uz to, problem je i novac koji nedostaje da bi se išta uradilo. Posebno je istakao da veliki problem predstavlja to što imamo veliki broj kantonalnih ministarstava zdravstva, zavoda, te da se novac razlijeva na sve strane.

- Prije rata ovdje su rađene transplantacije bubrega, jetre, pankreasa... Usitnjavanjem zdravstva nakon rata mi smo izgubili mogućnosti da uvodimo nove metodologije. No, tradiciju transplantacije koju imamo sada želimo oživiti, a to je moguće uz vašu podršku - kazao je gostima dr. Kravić.

On je time dokazao da je s pravom ponio titulu menadžera godine.  

Kakvo je doista kod nas stanje kada su u pitanju transplantacije, najbolje je oslikao primjerom iz 2016. godine.  

- U federalnom budžetu za finansiranje transplantacija tada je bilo planirano 3,1 milion maraka. U izvještaju koji sam vidio kao federalni poslanik navedeno je da je potrošeno 30.000 KM za transplantacije u BiH, što praktično znači da je te godine urađena samo jedna. To me šokiralo i to je ono što želim promijeniti - naveo je dr. Kravić.

On je na sastanku predstavio dr. Jasenka Karamehića, vrhunskog imunologa, koji bi mogao pomoći da se krene s poslom. Naveo je da se ovaj sastanak ne smije svesti samo na priču i obećao da će u narednih nekoliko dana i uraditi akcioni plan.  

Prenijeti znanje

Na važnost ovakvog jednog projekta ukazao je i Batko, kazavši da im je, pak, potrebna snažna podrška.  

- Mislim da smo sposobni da ovoj bolnici obezbijedimo aparaturu za transplantacije. Ovdje se ne radi o biznisu, nego pomoći da ova bolnica bude centar iz kojeg je krenuo transplantacioni program. On bi omogućio svim pacijentima da dobiju šansu za spas, a ne da budu u dijaliznim centrima po 20 i više godina. Mislim da bi se ova bolnica uz vašu podršku i preneseno znanje potrudila da osposobi mlade stručnjake koji bi nakon nekog vremena mogli preuzeti sve ove operacije - kazao je Batko.

On je ukazao i na to da je vlast gluha za ove probleme.  

- Neshvatljivo je da u BiH prođu godine, a da se uopće ne uradi kadaverična transplantacija. S profesorom Rostenom bio sam kod Bakira Izetbegovića i na pitanje zašto se otvaraju novi dijalizni centri i zašto nemamo transplantacijskih programa, on nije znao dati odgovor - naveo je Batko.

Doktor Rosten izrazio je uvjerenje da se u našoj zemlji ponovo može krenuti s aktivnim transplantacijskim programom.   Inače, timovi iz Kaira i Francuske urade na stotine transplantacija u Evropi i Africi.