Predsjednici Stranke za Bosnu i Hercegovinu i Stranke demokratske akcije (SDA) Amer Jerlagić i Bakir Izetbegović potpisali su danas u Sarajevu sporazum o međusobnoj saradnji na temelju kojeg planiraju zajedničko učešće u vlasti u tri kantona Federacije BiH.

Ove dvije stranke već imaju sporazum o zajedničkom djelovanju u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a koalicija se naziva "Zajedno za BiH" zbog čega je ta saradnja nastavljena i kroz namjeru zajedničkog formiranja vlasti na kantonalnim nivoima u kojima Stranka za BiH ima svoje predstavnike.

Na ovaj korak lideri stranaka odlučili su se zbog činjenice da vlade na kantonalnim nivoima nisu formirane gotovo četiri mjeseca nakon provedenih općih izbora u BiH te je namjera otkočiti procese formiranja vlasti.

Sporazum se odnosi na Tuzlanski, Bosansko-podrinjski i Zeničko-dobojski kanton, a o zajedničkim djelovanjima na ostalim nivoima vlasti predsjednici stranaka naknadno će se dogovarati.

Jerlagić podsjeća da je Stranka za BiH krenula u pregovore s nekim političkim partijama odmah nakon izbora, ali ništa konkretno nije realizirano zbog čega smatra da je ovim potpisom na sporazum sa SDA partija koju vodi jasno kazala na koji način želi raditi u naredne četiri godine.

- Ove dvije partije nemaju kapacitet da samostalno oforme vlade u kantonima te ćemo tražiti i druge partnere. No, već ima nagovještaja da se u Zeničko-dobojskom kantonu oformi većina, a slična situacija je i u Bosansko-podrinjskom kantonu - dodao je.

Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, preostaje da se vidi ko bi mogao biti partner ovim strankama kako bi većina bila sastavljena od minimalno 18 poslanika u Skupštini Tuzlanskog kantona.

Lider Stranke za BiH potvrdio je da je s Izetbegovićem razgovarao i o apelaciji koju je SDA najavila pred Ustavnim sudom BiH, a kojom namjerava osporiti ime bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

Jerlagić smatra da je ova ideja dobra, ali mu je sporan način na koji se ona planira provesti jer je mišljenja da bi bilo najbolje da se ime entiteta preispituje pred Sudom za ljudska prava u Strazburu, ali na način da to zatraži po jedan Bošnjak i Hrvat iz Republike Srpske.

- Bez obzira na to što se govori o konstitutivnosti sva tri naroda u tom entitetu, kroz sam naziv Republika Srpska ono dovodi druga dva naroda u podređeni položaj - kazao je Jerlagić, dodajući da je na sličnom principu Sudu u Strazburu upućena apelacija u slučaju Ilijasa Pilava.

Jerlagić je podsjetio i na postfestum izjavu Momira Bulatovića, koji je bio prisutan na mirovnim pregovorima u Dejtonu, koji je kazao da je veliko pitanje da li bi Republika Srpska imala taj naziv i da li bi uopće postajala da su američka administracija i glavni pregovarač u Dejtonu Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) tada znali za razmjere genocida u Srebrenici i stradanje Bošnjaka.

- Međutim, pregovori su vođeni u novembru 1995. godine u američkom gradu Dejtonu i tada nije bilo informacija o razmjerima zločina i stradanjima Bošnjaka iz jula te godine koje su naknadno postale poznate - podvukao je Jerlagić.

Osvrnuo se na stav Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH koji je najavljenu apelaciju iz SDA nazvao neodgovornom i kontraproduktivnom, podsjećajući na različite, također kontraproduktivne, izjave lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika na koje nije bilo reakcija OHR-a.

Iznio je Jerlagić i stav da se prava konstitutivnih naroda moraju poštovati svuda, za primjer uzimajući činjenicu da Srbi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nisu konstitutivni narod 23 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

SDA odlučila je pokrenuti pitanje imena RS pred Ustavnim sudom jer je dugogodišnja praksa institucija vlasti entiteta RS pokazala da je dosadašnji naziv tog entiteta intenzivno i efikasno korišten u svrhu diskriminacije i isključivanja druga dva konstitutivna naroda - Bošnjaka i Hrvata.