Promjene granica na Kosovu uvod su u snaženje onih snaga koje žele vidjeti podjelu Bosne i Hercegovine, upozorava analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić. 

U razgovoru za „Avaz“ on navodi da se tokom ovosedmičnog boravka u Sarajevu dodatno uvjerio da su „slijepi pored očiju svi oni u Briselu, Vašingtonu ili Parizu koji vjeruju da jedna osoba, u ovom slučaju političar, može osigurati da se bilo kakvo mijenjanje granica Kosova te razmjena stanovništva i teritorija sa Srbijom neće preliti u identične zahtjeve u BiH". 

Sjećanje sa zebnjom

- U Sarajevu sam vidio strah svih onih snaga koje žele sačuvati mir i stabilnost, dostignuti nivo suživota, i koje se nadaju napretku BiH i regiona, jer oko sebe vide polet među onima koji se nikad nisu probudili iz sna o etničkoj podjeli i komadanju BiH – kaže on. 

Ćerimagić smatra da bi bilo pogrešno zaključiti da Srbi, Hrvati ili Bošnjaci žele komadanje ili čuvanje BiH i dodaje da se radi o vrijednosnoj podjeli, na one koji vjeruju u suživot i još se sa zebnjom sjećaju svih posljedica narušavanja toga i pokušaja provedbe retrogradnih ideja te na one koji su spremni ugroziti mir i suživot da opet bezuspješno i uz visoku cijenu pokušaju podijeliti BiH.

Rusija je za dogovor Kosova i Srbije iz svog interesa, poručuje Dimitar Bečev, predavač na Univerzitetu Sjeverna Karolina.

- Jasno je da će Krmlj to pokušati iskoristiti kao argument za legalizaciju i prihvatanje aneksije Krima. Formalno, prema ruskom ustavu, on je već dio Ruske Federacije. Sada samo treba Zapad to priznati. Kada je BiH u pitanju, mislim da Moskvi ipak nije u interesu da se ona podijeli. Previše je rizika u takvom scenariju – kaže Bečev.

Neizvjestan put

Za Srećka Latala bilo kakav dogovor Beograda i Prištine „na vrlo je dugom štapu“.

- Ako je zahtjev da bilo kakav sporazum dobije legitimaciju u parlamentima obje države, pa i na referendumima, onda je jasno da će trebati dosta vremena kako bi se to desilo. Ako se uopće desi – kaže Latal.

Navodi i da SAD, Rusija, pa i EU, „imaju zajednički stav, a to je zadržavanje statusa quo, prvenstveno zbog njihovih internih problema“. Dodaje i da su svi svjesni da se „na Balkanu nikad ne zna u šta se može pretvoriti bilo kakva inicijativa ili ideja“. Latal krivi EU, jer je gubitak njenog interesa za region doveo do niza svakovrsnih lokalnih inicijativa.

Dodik: Brisel traži nemoguće 

- Svi razgovori u Briselu išli su u tom pravcu da se utjecaj situacije s Kosovom ne prenese na BiH. Rekao sam da je to nemoguće i javnost to percipira na način koji je veoma jasan. Naprosto, RS smatra da u BiH nema vidljive koristi. Mi smo tu da živimo neke idealizme koji su nama sa strane nametnuti.

Najbolji okvir za razvoj multietničkih odnosa bila je Jugoslavija. Ta Jugoslavija je otišla i srušena je. Danas s podjelama koje su vidljivije mi pokušavamo izgraditi zemlju u kojoj nema kohezionih elemenata. To sam pokušao objasniti i u EU, da BiH ima cilj da ide u EU, ali da se ne može promatrati BiH samo na realizaciji i podršci individualnih prava, a da kolektivna ostanu u historiji - kazao je Dodik novinarima u Beogradu.