Plač novorođenčadi u tuzlanskoj prigradskoj mjesnoj zajednici Bukinje u 2018. godini čuo se samo tri puta. Područje koje je direktno ugroženo utjecajima plinova iz Termoelektrane Tuzla, prema riječima Gorana Stojaka, predsjednika Mjesne zajednice, polako ostaje bez svoje budućnosti.

- Podatak o broju rođenih beba dobio sam u mjesnoj ambulanti koja opslužuje 4.600 pacijenata. Znamo da je iz godine u godinu broj novorođenčadi sve manji te da je broj oboljelih od teških bolesti sve veći. Rođen sam u blizini šljakišta Divkovići i u svom životnom vijeku još nisam čuo da je neko umro prirodnim putem, a ne zahvaljujući teškim oboljenjima – kaže Goran Stojak, koji godinama upozorava na problem aerozagađenja u Tuzli i okolini.

Porast broja karcinoma

Upravo aerozagađenje, prema posljednjim istraživanja, ostavlja dalekosežne posljedice na funkcioniranje reproduktivnih organa kod ljudi.

Nurka Pranjić, profesorica na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, ističe kako se svaki peti par u BiH bori sa sterilitetom, dok je svjetski prosjek svaki osmi par.

- Reproduktivni organi su najosjetljiviji i aerozagađenje u velikoj mjeri utječe na poremećaj funkcije reprodukcije. Uočavamo da je u porastu sterilitet, primarni i sekundarni, ali i da imamo veliki broj prijevremenih porođaja, nisku porođajnu težinu kod djece, imamo i povećan broj autistične djece. Na sve to utječu teški metali koji se nalaze u zraku koji udišemo – kaže profesorica Pranjić.

Svi ovi podaci nesumnjivo su znak za što hitniju stratešku reakciju nadležnih organa jer, osim pada nataliteta, imamo i porast broja karcinoma.

- Pogotovo se to odnosi na razvoj karcinoma spolnih organa. Kod muškaraca karcinom testisa, a kod žena jajnika i dojke. Karcinomi spolnih organa na ljestvici su iznad karcinoma pluća – ističe profesorica Pranjić.

Bitna okolnost u cijeloj priči su i radna mjesta na kojima borave građani BiH. Mnogi od njih rade na radnim mjestima koja su izložena otrovnim djelovanjima različitih vrsta hemikalija, a kasnije se sve to odražava na njihovo zdravlje.

Ne odlaze na preglede

Profesor Adem Balić, načelnik BH IVF centra i redovni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, ističe kako niz faktora utječe na sterilitet kod bračnih drugova.

- Problem je veći nego što se o njemu priča. Dosta parova se odlučuje na čekanje, a mi ne uspijemo u pravom trenutku postaviti dijagnozu. Odgađa se vrijeme zasnivanja bračnog odnosa, vrijeme rađanja, ali svakako da na sve to utječe radno i životno okruženje. Žena koja ostaje trudna odmah dobiva otkaz na poslu i to je problem s kojim se moramo pozabaviti – kaže prof. dr. Balić.

U poređenju s nekim ranijim vremenima, ističe prof. dr. Balić, procentualno je povećan broj muškaraca koji su neplodni.

- Sigurno je taj broj 30 posto, odnosno da 30 posto muškaraca učestvuje u neplodnosti. Nekada je taj procent i veći, jer parovi ne dolaze na preglede odmah – kaže on.

Tinjić: Uvjeti života utječu na neplodnost

Specijalistkinja ginekologije i akušerstva Suada Tinjić posjeduje dugogodišnju praksu s pacijentima koji se bore s problemom steriliteta.

- U posljednjih desetak godina primjećuje se drastičan porast muške neplodnosti. Prema literaturi i stavovima otprije 20 godina, oko 30 posto muškaraca je neplodno, ali na ovim prostorima između 60 do 70 posto uzrok neplodnosti sada su muškarci – navela je u izjavi za medije doktorica Tinjić, a razlog za to vidi u uvjetima života u BiH.