Na današnji dan prije 85 godina, 9. aprila 1934. umro je Safvet-beg Bašagić, bh. političar, pjesnik, historičar, dramski pisac i prevodilac s orijentalnih jezika.

Bio je začetnik muslimanskog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Ukopan je u Sarajevu, u haremu Begove džamije. 

Safvet-beg Bašagić rođen je 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu, u Sarajevo se doselio 1882. godine gdje završio ruždiju, a nakon toga gimnaziju 1895. godine.

Od 1895. do 1899. studirao je na Bečkom univerzitetu za orijentalne jezike, arapski i perzijski. Jedno vrijeme radio je kao profesor u sarajevskoj Velikoj gimnaziji (Prva gimnazija), te 1903. osnovao društva "Gajret", "El-Kamer", "Muslimanski klub". Godine 1907. pokreće list "Ogledalo", a godinu kasnije odlazi u Beč, gdje priprema doktorat iz orijentalnih jezika i historije islama.

Doktorat je odbranio 1910. godine na temu "Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur" i stekao zvanje doktora. Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah poslije smrti Ali-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine, kada odlazi u penziju.

Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama (Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve naučne radove i prikuplja građu za historiju Bosne. 1. maja 1900. godine, zajedno s Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem, pokrenuo je list "Behar".