U prostorijama Bošnjačkog instituta u Sarajevu danas je predstavljena knjiga "Mostarski vakufi od 1931. do 2013. godine" autora muftije mostarskog Salema ef. Dedovića. 

Promociju su, u okviru 9. tradicionalne manifestacije "Dani vakufa u BiH", organizirali Vakufska direkcija, Muftijstvo mostarsko i Medžlis Islamske zajednice Mostar.

O knjizi su govorili dr. Ismet Bušatlić, dr. Mustafa Hasani, dr. Zehra Alispahić i dr. Senaid Zajimović.

Knjiga predstavlja za štampu prilagođenu verziju Dedovićevog magistarskog rada pod nazivom „Vakufi u Mostaru od 1931. do 2013. godine“, koji je, pod mentorstvom profesora Hasanija, na sarajevskom Fakultetu islamskih nauka odbranio u martu 2016. godine.

Rođeni iz praha i pepela

- Iz mostarske ratne drame u dva čina, koju su ovom gradu priredili prvo komšije s istoka, a potom i susjedi sa zapada, mostarski vakufi, kao Feniks, ponovo se rađaju iz praha i pepela - ističu u svojoj recenziji profesori Bušatlić i Hasani.

Naglašavaju da nisu posustali oni koji su počeli prikupljati evidenciju o vakufima u Mostaru, te da se nisu umorili oni koji predvode rekonstrukciju porušenih, obnovu oštećenih i revitalizaciju vakufskih objekata.

- Naći će nadahnuće i duhovnu snagu, nadati se, i svi oni koji će ubuduće brinuti o vakufima u Mostaru i otvarati im perspektivu. Pisana jasnim jezikom i stilom, utemeljena na prvorazrednim dokumentima (službenim spisima države i zajednice) i bogato ilustrirana, ova knjiga mr. Salema Dedovića sadrži argumentaciju na koju će se mnogi često pozivati. Ovo je štivo koje će se rado čitati i publikacija vrijedna utrošenog vremena - poručuju ugledni recenzenti.

Prošlost puna mudrosti

Profesor Buštalić iznio je samo jedan zanimljiv primjer iz XVI stoljeća kada je jedan od Mostaraca ostavio novac kao vakuf i to za uvezivanje "pohabanih" knjiga, što je dokaz da se u to vrijeme mnogo čitalo i da je knjiga bila potrebna ljudima.

- Ali to pokazuje i nešto drugo, to govori o razvijenoj svijesti mostarskih vakifa. U Mostaru je nastao prvi studentski hotel, to nije slučajno. Mostar dakle nije repa bez korijena. U pogledu odnosa prema vakufu Mostar je višestruko specifičan. Prošlost je puna mudrosti, a Mostarci to znaju iskoristiti - rekao je Buštalić.

Direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović pojašnjava da knjiga obrađuje tematiku oduzimanja vakufa već 1930-ih, njihovog uništavanja tokom posljednje agresije na BiH, te faze kad su odlukama lokalnih vlasti vraćeni u posjed Islamskoj zajednici, a onda njenim naporima i sistemskim planom uzdizani i stavljani i višestruku korisnu funkciju.

- Ova knjiga vrijedno je svjedočanstvo u burnom vremenu u gradu s izuzetno bogatom vakufskom imovinom, džamijama i medresama od kulturno-historijske vrijednosti, gradu u čije su temelje uzidani vakufi što su kroz dugu historiju davali značajan doprinos u funkcioniranju i razvoju vjerskog, obrazovnog, kulturnog, komunalnog i privrednog života – naveo je Zajimović.

Vrijednost ovog rada, kako je naveo, posebno se ogleda u činjenici što ćemo biti u prilici čitati o izuzetnim postignućima na planu izgradnje novih vakufskih objekata stavljenih u funkciju odgoja, obrazovanja i vjerskog turizma, a što svjedoči o pozitivnom kursu i odgovornom razvojnom pristupu prema vakufima koji je imao Medžlis IZ u Mostaru, na čelu s njegovim predsjednikom Ramizom Jelovcem.

- Medžlis IZ Mostar imao je sreću da devedesetih godina na njegovom čelu bude rahmetli hadži Esad Kojić, koji je istrajnim radom na prikupljanju podataka, evidentiranju i terenskom bilježenju vakufskih lokaliteta i objekata ustvari napravio sve potrebne pravne i druge pretpostavke za proces koji će uslijediti, a to je povrat vakufa na upravljanje i korištenje Islamskoj zajednici do donošenja zakona o restituciji - rekao je Zajimović i istaknuo hrabru ulogu tadašnjeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića.

- Ističem namjerno ovo hrabru. Zašto hrabru. Jer su i ostali to isto mogli uraditi, ali nisu.

Profesor Hasani rekao je da knjiga ne govori samo o Mostaru, nego o cijelom narodu i njegovom identitetu te u tom smisli istaknuo zrelost autora da se bavi jednom temom lokalnov laraktera. Hasani je potom istaknuo nevjerovatan doprinos i ulogu hadži Esada Kojića koji je, kako kaže, uradio veliki posao na povratu vakufa vrijedno bilježeći imovinu.

- To je radio prije rata, bilježio arhivu, a onda je u ratu sve izgorjelo. I ponovo je to uradio. Pod granatama i mecima je sa kantom farbe išao Mostarom i obilježavao imovinu, rekao je Hasani.

Duhom nikad pokoreni Mostar

Muftija Dedović naglasio je značaj Mostara, kako u kulturnoj i političkoj, tako i u duhovnoj historiji BiH.

- Mostar je pretrpio ono što nijedan drugi grad u ovoj zemlji nije pretrpio. U takvim okolnostima između istoka i zapada, na tako malom prostoru, stvorilo se veliko i važno državotvorno, patriotsko, bošnjačko jedinstvo u kojem je Islamska zajednica, na čelu sa tadašnjim muftijom, bila vrlo važna. U taj patriotski okvir ušli su svi koji su prepoznali da se nasrnulo na biološki opstanak našeg bića u tom ključnom gradu, rekao je Dedović i dodao:

- Tada na scenu stupa veliki čovjek, čovjek koji je donosio odluke onda kada su se trebale donositi odluke, kada je bio i kada je trebao biti. To je gradonačelnik Safet Oručević. Njegove odluke su historijske odluke. Te odluke nisu donesene ni u jednoj drugoj bh. sredini tada. Bile su lakše i lakotnije okolnosti da se donesu. Donesene su u ratnom Mostaru, izmorenom i iscrpljenom, ali duhom nikada pokorenom gradu. Vizija koju je imao rahmetli Kojić, djelo i odluke koje je napravio Oručević, preuzeo je na sebe hrabro, odvažno, studiozno, državnički, patriotski, islamski i muslimanski, Ramiz Jelovac. Da to djelo digne, da je Vakuf danas tema koja je prepoznatljiva.

Mi smo u Mostaru vakufe posmatrali kao ekonomsku kategoriju, kao dodatnu vrijednost kojom stvaramo nešto više i na koju se oslanjamo. Nismo se oslanjali, kako se danas u našoj državi oslanjaju samo na budžetska sredstva i samo se crpi iz budžeta. To bi bilo, preneseno u ovaj jezik Islamske zajednice članarina, dobrovoljni prilozi, donacije, zekat i sadekatul-fitr.

Mi smo stvarali dodatnu vrijednost. Dodatna vrijednost je vakuf. S vakufom smo napravili mnogo više, a sa vakufom smo osigurali da budemo autonomni i slobodni. Vakuf osigurava autonomiju, nezavisnost i slobodu misijskog djelovanja Islamske zajednice - rekao je Dedović.

U knjizi je historijskom okarakterizirao ulogu bivšeg gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića, koji je upravo svojom odlukom brojne nekretnine vratio u vlasništvo Islamske zajednice.

Stečeno povjerenje

Oručević se prisjeća da je ova odluka donesena u najtežim vremenima u Mostaru, kada se grad na Neretvi nalazio pod opsadom.

- Donesena je bez razmišljanja, na zahtjev dva-tri čovjeka iz Islamske zajednice koji su tražili da im se određena imovina vrati. Na kraju se to pokazalo jako dobrom odlukom, zato što su oni vrlo uspješno pokrenuli i oživjeli tu imovinu koja je godinama ležala potpuno nekorisna - rekao je Oručević novinarima.

Takva odluka ujedno je, dodaje, značila i jačanje Islamske zajednice i njenu ekonomsku snagu.

- To je trebao svako da uradi u BiH, da ojača svoju Islamsku zajednicu. Isto tako i imovinu Katoličke crkve i Pravoslavne crkve, da se vjerskim zajednicama vrati ono što im je nekad uzurpirano. Ja sam samo napravio jedan pošten potez i sad, kako vrijeme prolazi, vidim da je vrlo ispravan - kazao je Oručević.

Na ovaj način, navodi, Islamska zajednica dobila je i obavezu da trajno brine o dobrima.

- Evo recimo, ja imam Centar za mir i ogromnu arhivu, koja će sa svom tom imovinom ići u vakuf Islamske zajednice jer se steklo jedno povjerenje da se Islamskoj zajednici i za svoga života nastavlja ostavljati ono što želiš da ti se vječno čuva. Oni su opravdali to povjerenje i mislim da je to bila dobra stvar - poručio je Oručević.