Iako je većina politički osviještenih i iole upućenih, svjesna opasnosti koje donosi politika koja zagovara bilo kakvu, pa i najminijaturniju promjenu granica na Balkanu, otrežnjujuće na svakoga ko ga pročita utječe najnoviji izvještaj Inicijative za evropsku sigurnost (ESI) koji hirurški precizno demistificira sve politike koje zagovaraju upravo takve ideje.  

Analitičari koji su okupljeni unutar ove evropske organizacije jasno su poredali hronologiju politika ili politike Srbije, odnosno njenog predsjednika i vladara Aleksandra Vučića.

Opasno rješenje za problem zvani Kosovo

Izvještaj naziva „Hipnotizer – Aleksandar Vučić, Džon Bolton i povratak prošlosti“ kroz političku biografiju i putanju Vučića konstatira da je on bio dio svih ratnih i poratnih vlada Srbije i da je preživio sve faze Srbije kao države i ratove koje je vodila. Uprkos svojim nekadašnjim radikalnim stavovima, u izvještaju se tvrdi da Vučić svojom prividnom katarzom hipnotizira Zapad i tako dobiva podršku za ideje koje i nisu evropske.

U fokusu izvještaja jeste ideja konačnog rješenja problema zvanog Kosovo. Vučić je u nekoliko navrata provlačio da bi to rješenje moglo biti promjena granica. Za takvo nešto, ističe se, upravo je metodom hipnoze dobio čak podršku jednog dijela međunarodne zajednice, pa čak i administracije Donalda Trampa (Trump), predsjednika moćnih SAD. Ali, „mana“ ideje, kako se to navodi, jeste da je njena primjena uvijek do sada za sobom povlačila i još nešto – krv, suze i očaj.

U intervjuu za „Dnevni avaz“, prvi čovjek ESI-ja Gerald Knaus govori o novom izvještaju, opasnostima koje za BiH može donijeti politika „pomjeranja granica“, Vučiću, Dodiku...

U svom izvještaju ESI kvalificira Vučića kao hipnotizera. Staro lice s novim ruhom. Zašto?

- U vrlo kratkom razdoblju predsjednik Vučić iskoristio je želju nekih u Evropi i SAD da vidi kako se Srbija približava EU i raskida sa svojom teškom prošlošću kako bi ih uvjerio da je on taj koji to treba učiniti. I prepakirao je vrlo opasnu nacionalističku ideju mijenjanja granica kako bi stvorio više homogenih etničkih područja na Balkanu. Kao hipnotizer, upao je u um drugih. I uspio je to, a da ne ponudi bilo što konkretno Kosovu ili EU. Nema priznanja nezavisnosti Kosova, ni pokušaja suočavanja s prošlošću, niti konkretnog koraka prema pomirenju. A promjena granica nije dobra ni za kosovske Srbe koji žive južno od Ibra.

Napraviti granice nevidljivim

Vučić je zagovornik te promjene granica, a pojedini zapadni političari to vide kao rješenje. Zašto je to tako?

- U Evropi postoje političari koji su pali na Vučićevu ponudu jer su frustrirani sporim procesom transformacije u Srbiji i zapadnom Balkanu. Nadam se da ćemo im pomoći da vide njegovu ponudu i odgurnu je. Ono što je opasno u Vašingtonu, jeste Džon Bolton (John Bolton), savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Trampa, koji ne vjeruju u multietničke države i ne voli EU. Njemačka i većina drugih u EU ne slažu se i moraju se odmaknuti od te ideje.

Ideje o promjeni granica u jednom dijelu BiH dočekane su s oduševljenjem. Milorad Dodik odmah je vidio šansu za Republiku Srpsku.

- Zabrinjavajuće je kako su neki političari u Bosni zaboravili užasnu cijenu tih ideja za sve, uključujući i Srbe u devedesetim godinama, protjerivanja, masovna ubistva... Rješenje za BiH jeste federalni sistem rada, integracija u EU, najveće tržište na svijetu i ulazak u Šengen do 2030. Napraviti balkanske granice poput granice između Njemačke i Švicarske - nevidljive.

S obzirom na opasnost, kritizirali ste i politike EU i SAD, da su spore ili da reakcija nema nikako. 

- EU mora insistirati na nepovredivosti granica, zaštiti manjinskih prava svuda i uključivanju zapadnog Balkana u EU i za one koji to žele u NATO. Danas u Bijeloj kući postoji čovjek koji ima nešto protiv multietničkih država, koji su često vjerovali da je njihovo „rezanje“ rješenje. U isto vrijeme SAD više nije briga toliko. Austrija i Slovenija zajedno imaju više vojnika na Kosovu od SAD.

Imati strategiju je put ka stvaranju moći

Niste samo kritizirali, dali ste i određene savjete i vladama u EU, ali i SAD. Koliko je realno da se to ispuni, da sve zemlje zapadnog Balkana budu članice EU do 2025. godine?

- Punopravno članstvo nije vjerovatno za svaku zemlju prije 2025. godine. Mogao bi se odrediti konkretan cilj za sve zemlje zapadnog Balkana koje ispunjavaju standarde da postanu punopravne članice zajedničkog tržišta EU do 2025. To bi promoviralo reforme i povećalo privlačnost regija za investitore. I to bi trebalo ponuditi svima, uključujući i Bosnu, odmah, plus kohezijsko finansiranje EU.

„SAD i Kosovo u svađi, EU je podijeljena, Njemačka i SAD ne vjeruju jedni drugima na Balkanu. Kosovski parlament ide protiv predsjednika Kosova, premijer Albanije svađa se s premijerom Kosova. U međuvremenu, većina Srba podržava svog predsjednika koji jača svoju vojsku, a njegovi mediji jačaju nacionalizam.“ Dio je to analize koji veoma dobro oslikava trenutno stanje. Je li to rezultat Vučićeve politike?

- To je objektivni rezultat osam mjeseci tih razgovora između Srbije i Kosova, u koje su bile uključene i EU i SAD. Imati strategiju je put ka stvaranju moći. Za srpskog nacionalistu to stvara iluziju moći. U stvarnosti Srbiji su s ovakvom stopom odlaska mladih potrebni mir i stabilnost kao i svakoj drugoj državi.

Evropske demokratije nastajale su iz diktatura 

U dijelu izvještaja se navodi da Vučićevu karijeri ništa nije uspjelo zaustaviti, ni ratovi, ni pad Slobodana Miloševića. Zašto je to tako? Zašto ima podršku Zapada, pa čak i kancelarke Njemačke Angele Merkel? 

- Ljudi i društva mogu se promijeniti. Tako su evropske demokratije nastale iz diktature i rata, od Portugala, Njemačke do Poljske. Ali čovjek koji je bio glavni sekretar radikalne stranke 1994. godine mora dokazati da zaista misli kada kaže da se danas protivi nacionalizmu tog vremena. Traženje teritorija i prijetnja napadom na sjever Kosova čini suprotno. Vučić je inteligentan čovjek. Ako vidi da ova strategija ne može funkcionirati, prilagodit će se. EU to treba učiniti jasnim. Također, i u interesu Srbije.

Ovakva Srbija ne zaslužuje ulazak u EU

U Berlinu će 29. aprila biti održan samit zemalja zapadnog Balkana na poziv Merkel i predsjednika Francuske Emanuela Makrona. Šta možemo očekivati?

- Šta bismo željeli vidjeti na tom sastanku, jasna stajališta i predanost Njemačke i Francuske multietničkim državama na Balkanu, pravima manjina, zaustavljanju ratnog pohoda iz Beograda. Ova Srbija ne zaslužuje ulazak u EU. Trebala bi drugačija Srbija! Srbija koja više troši na obrazovanje, a manje na tenkove.