Predstavnici međunarodne zajednice u BiH razmatraju mogućnost da BiH u ovom trenutku premodificira način saradnje s NATO-om, saznaje „Dnevni avaz“. Novi pristup ovom pitanju podrazumijevao bi da se usvajanje Godišnjeg nacionalnog programa, koji je BiH neophodan da bi nastavila provođenje Akcionog plana (MAP) za članstvo u NATO savezu, a za čije usvajanje nema saglasnosti ministara iz Republike Srpske, za sada „ostavi po strani“.

Kompromisno rješenje

Kao za njih kompromisno rješenje, a koje bi dovelo do deblokade procesa uspostave Vijeća ministara BiH, koje je blokirano zbog neslaganja stranaka iz FBiH i RS o NATO putu BiH, međunarodna zajednica razmatra mogućnost da BiH saradnju s tim savezom nastavi u okviru Individualnog akcionog plana partnerstva (IPAP), koji je naša zemlja aktivirala već ranije i koji je ustvari stepenica prije na putu ispunjavanja uvjeta za MAP. No, taj plan bi se nastojao znatno proširiti i po obimu saradnje korespondirao bi onom koji zemlje provode u okviru MAP-a, samo ne bi imao snagu i obavezu naše zemlje da postane članica saveza. 

Takav program već se sprovodi u Srbiji i na taj vid saradnje s NATO-om pristao bi i SNSD, što je ranije kazao i Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a. 

Staša Košarac, predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, za „Avaz“ kaže da ne može potvrditi informacije o najnovijoj inicijativi međunarodne zajednice.

No, on kaže da ta stranka ostaje pri stavu da neće podržati bilo kakav integracioni proces pridruživanja BiH tom savezu.

- Imamo svoj čvrst stav da ne dajemo zeleno svjetlo za MAP, s obzirom na to da duboko pamtimo šta je NATO radio i Republici Srbiji i RS i srpskom narodu. Mi smo odgovorni političari, za nas će u pogledu bilo kakvih inicijativa biti obavezujući stavovi Narodne skupštine RS, a ona se opredijelila za vojnu neutralnost Republike Srpske – kazao je Košarac.

Najviši oblik saradnje 

Individualni akcioni plan partnerstva s NATO-om koji se provodi u Srbiji, a koji bi u proširenoj formi i verziji mogao biti ponuđen i bh. vlastima predstavlja najintenzivniji oblik bilateralne saradnje NATO sa zemljama koje nisu članice ovog saveza. 

U praksi, provedba tog plana, osim saradnje zemlje partnera u reformi osnovnih oblasti vezanih za odbrambena, sigurnosna i vojna pitanja, obuhvata i saradnju u brojnim drugim oblastima poput nauke, životne sredine i planiranja u vanrednim situacijama, zaštite podataka...

Svaka zemlja može proširivati saradnju s NATO-om u okviru IPAP-a, a od njenih odluka zavisi u kojem će pravcu intenzivirati tu saradnju, koja može ići do nivoa koji ne podrazumijeva ni na koji način put ka članstvu u NATO-u, ali na neki način jeste test za svaku zemlju o njenoj spremnosti da odgovori na brojne izazove, a s kojima se suočava i taj savez.