Ešref Kenan Rašidagić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, analizirajući za „Dnevni avaz“ rezultate izbora za Evropski parlament (EP), prokomentirao je i za nas najvažnije pitanje – šta može očekivati Bosna i Hercegovina? 

Buduća većina 

-Općenito govoreći, trend jačanja desničara nije okončan i njihovo dalje jačanje na nacionalnim izborima u EU zemljama članicama je veoma opasno iz vizure podrške EU teritorijalnom integritetu BiH i njenoj europskoj budućnosti. Već sada su u pojedinim EU zemljama na vlasti ili blizu nje političke opcije koje u svojim izjavama izravno dovode u pitanje opstojnost Bosne i Hercegovine, lojalnost njenog većinskog stanovništva europskoj civilizaciji, itd. U nekoj bliskoj budućnosti, najveća opasnost za BiH je preokupiranost EU svojim internim podjelama i sukobima, situacija oko Brexita, sukob sa Amerikom i Rusijom, što sve limitira mogućnost EU institucija da posvete potrebnu pažnju integraciji zemalja Zapadnog Balkana – potcrtava naš sagovornik.

Predviđajući kakva bi mogla biti buduća većina u EP, napominje kako do sada najveće političke grupacije, Narodnjaci i Socijaldemokrati, ostaju dominantne i vjerojatno će raditi na stvaranju koalicije sa Zelenima ili Liberalima.

-Desničarske stranke, bez obzira na njihovo jačanje, daleko su od pozicije da rade na stvaranju dominantne koalicije u Parlamentu, a uz to su i međusobno podijeljene na tri velike grupacije – navodi Rašidagić.  

Izborni debakl opasnog islamofoba Gerta Vildersa (Wilders) opisuje kao dokaz da su na demokratskim izborima moguća svakakva iznenađenja.  

Pad podrške HDZ-u

-Općeniti problem desnice je da su njihove poruke, bombastične i radikalne, zapravo isprazne i da jedino mogu živjeti kroz produbljenje socijalnih tenzija koje na kraju neizbježno dovode do konflikta. Raduje me da se do sada letargična većina EU glasača budi i želi spriječiti da snage desnice Europu odvedu u novi veliki konflit, što bi bila neizbježna posljedica pobjede njihovih radikalnih ideologija – ističe Rašidagić.

S jedne strane, iznenađujućim smatra i pad podrške koju je HDZ na ovim izborima zabilježio, jer je to najveća, najjača i najorganiziranija stranka u Hrvatskoj.

-S druge strane, evidentno je da je u skladu s već pomenutim trendovima jedan dio njihovih glasača - onih radikalno desnih - odlučio da im umjereno desničarska politika HDZ nije po volji i svoje su glasove odlučili dati radikalno desnim opcijama. Jedino je razjedinjenost desničarskih političkih opcija - ta vječita boljka nacionalista i šovinista - spasila hrvatsku političku scenu od još većeg potresa - zaključuje prof. Rašidagić. 

Pred historijskom prekretnicom

Rezimirajući činjenicu da desnica jeste ojačala, ali ne toliko koliko se predviđalo, a da su s druge strane porasli i Zeleni, Rašidagić napominje da je opći utisak evropskih izbora zamorenost glasačkog tijela centrističkim političkim opcijama i traženje alternativa dalje od centra, i lijevo i desno.

Najveća izlaznost koja je zabilježena u posljednjih 20 godina (nešto je manja od 51 posto nakon višedecenijskog smanjenja odziva na evropske izbore), prema prof. Rašidagiću zapravo je ilustracija jačanja svijesti o važnosti EU institucija, ali i svijesti da se Europa nalazi pred historijskom prekretnicom.  

-Mobilizacija desničara širom kontinenta ugrozila je postojeći politički koncenzus, što je proizvelo i mobilizaciju glasača zabrinutih da će ova (pre)glasna manjina uspjeti u naumu da od tihe većine otme europski projekat i uništi ga – kaže Rašidagić.