Republika Srpska je jedini politički subjekt, osim Bjelorusije i Rusije, u Evropi koji nije ukinuo smrtnu kaznu, a opasku je ponovo uputila Evropska komisija, koja je u mišljenju o kandidaturi za članstvo u EU istakla ovu činjenicu i zatražila da se to izmijeni.

- Ustav RS uključuje proviziju o smrtnoj kazni, što je kršenje evropskih standarda, a zemlja još nije usvojila nacionalni mehanizam prevencije protiv mučenja i zlostavljanja - istaknuto je u mišljenju.

Napomene radi, jedino Bjelorusija još provodi smrtne kazne, a Rusija je od 1999. godine uvela moratorij na izvršenje ove kazne. Kada je riječ o RS, iako se ova provizija nalazi u Ustavu, ona se praktično ne može izvršiti jer je to zabranjeno zakonima koji su na snazi. U članu 11. Ustava RS stoji da je ljudski život neprikosnoven, a da se smrtna kazna može propisati i izreći samo za najteže oblike krivičnih djela.

Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS, "Nezavisnim" je rekao da Narodna skupština i sama RS nisu krive što je ova provizija još u Ustavu RS, istakavši da su za njeno postojanje odgovorni Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS i Kancelarija visokog predstavnika (OHR), za koju tvrdi da je nametanjem odluke 2002. godine formirala Vijeće naroda s preširoko definiranim nadležnostima.

- Pojam vitalnog nacionalnog interesa, zbog čije zaštite je formirano, toliko je široko definiran da dovodi do zloupotreba i često se taj mehanizam povlači za sve i svašta, s jednim osnovnim ciljem da se nanese politička šteta RS.  Tako je i u ovom slučaju - tvrdi Čubrilović.

Ističe da je Klub Bošnjaka, korištenjem ovih mehanizama, 2012. blokirao donošenje 29 amandmana na Ustav RS, a među tim amandmanima je i  amandman o ukidanju smrtne kazne.

- Sve ovo jasan je dokaz da Vijeće naroda blokira rad i odluke NSRS jer stalnim potezanjima vitalnog nacionalnog interesa usporava zakonodavnu vlast u RS. Zbog toga mislim da formulacije o odgovornosti RS za neprovođenje preporuke o ukidanju smrtne kazne nisu tačne - rekao je Čubrilović.

On je rekao da su amandmane na sjednici Vijeća naroda RS održanoj 26. aprila 2012. godine podržali svi klubovi osim bošnjačkog te da su tada ove ustavne promjene odbačene.

Inače, ranije su u Klubu Bošnjaka tvrdili da nisu protiv ukidanja smrtne kazne u RS, već da su principijelno protiv usvajanja amandmana dok RS ne uvaži potrebne izmjene Ustava BiH, a koje RS blokira. 

Oni, također, zahtijevaju da Bošnjaci budu ravnopravni u RS i Banjoj Luci, zbog čega, kako su objasnili, odbijaju jedan od amandmana kojim bi Banja Luka bila proglašena glavnim gradom RS, zahtijevajući da Bošnjaci u tom gradu dobiju jednaka prava kao Srbi u gradskim organima vlasti.

U paketu amandmana se, također, nalaze i izmjene o zabrani  diskriminacije,  amandman kojim se garantira pravo na slobodu i sigurnost  ličnosti, osigurava pravo na pravično suđenje i slično.

Smrtne kazne su u regionu ukinute, i to: 2006. godine u Srbiji, 2002. godine u Crnoj Gori, 1990. godine u Hrvatskoj, 1991. godine Sjevernoj Makedoniji i 1989. godine u Sloveniji.