Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji i jedna od učesnica “History Festa”, manifestacije koja je prošle sedmice održana u Sarajevi i još nekoliko bh. gradova, komentirala je za “Avaz” napade i kritike na ovaj događaj i njegove učesnike.
Kritički ton
Podsjećamo, Studijski program Istorija Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci potpisnik je pisma odaslanog institucijama Republike Srpske, u kojem je traženo da se sadržaji “History Festa” ne održavaju u institucijama entiteta, jer su “antisrpski”, te da je riječ o “politizaciji historije”.
S druge strane, u pismu su učesnici “Festa” iz Srbije Latinka Perović, Sonja Biserko, Milivoj Bešlin i Dubravka Stojanović nazvani “osvjedočenim promoterima bošnjačke nacionalne ideologije i politike”.
- Svi oni kojima smeta spominjanje Srbije u kritičkom tonu, ne vole to čuti, jer su oni zacementirali tu svoju interpretaciju narativom koji negira bilo kakvu involviranost Srbije i, naravno, ko god se kritički osvrne na to, oni ga odmah demoniziraju i protiv njega organiziraju neke kampanje. Ovim pismom, s obzirom na to da je ono bez pojedinačnih potpisa, to se pokušalo dići na nivo akademske zajednice. Ova reakcija govori da ih je, ustvari, uznemirilo ono o čemu smo govorili na “History Festu”, koji je naučni skup, a imena koja su oni naveli, su autoriteti i imaju djela iza sebe – kaže Biserko.
Ona ističe da se, uprkos svim pokušajima da se proces borbe protiv revizije historije i prošlosti zaustavi, to neće desiti.
Objektivno misliti
- Ovaj skup, održan u Sarajevu, od izuzetno je velike važnosti, jer je okupio toliki broj ljudi iz regiona, historičara srednjih godina, koji su sposobni objektivno misliti i to će za region u vremenu pred nama imati ogromnu važnost i relevantnost. I oni koji su protivnici ovog festa, znaju da će se to, kako vrijeme odmiče, sve više razvijati u tom pravcu. Prema tome, ta istina ne može da se cementira kao što su oni očekivali. Prosto, taj skup govori da se formirala jedna nova generacija istraživača i to je nezaustavljivo – zaključuje Biserko.
Ako su četnici gdje ubijali, to je u Bosni
Komentirajući to što je u Bileći otkriven spomenik četniku i ratnom zločincu Dragoljubu Draži Mihailoviću, Biserko kaže da se takav iskrivljeni odnos prema fašizmu i antifašizmu i u RS podudara s onim u Srbiji, gdje je Mihailović rehabilitiran.
- Nažalost, revizija je uzela maha za cijelo 20. stoljeće, ne samo Drugi svjetski rat. U RS radikaliziraju na dnevnoj osnovi svoju retoriku i razbijaju to jezgro i suštinu BiH. Ako je negdje postojao antifašistički pokret, onda je u Bosni, ako su četnici negdje vršili masovna ubistva, to je bila Bosna. Prema tome, to je, prosto, nova interpretacija onoga što se desilo. I time se sve svodi na to da je to bio oslobodilački rat Srba u Bosni, sada i onda.
