Četvrta javna debata o izazovima i mogućnostima koje nudi proces pristupanja Evropskoj uniji na kojoj su učestvovali šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Lars-Gunar Vigemark (Gunnar Wigemark), španski ambasador u BiH Hose Marija Valdemoro Himenes (Jose Maria Valdemoro Gimenez) te regionalni stručnjaci održana je u utorak u Grudama.
Vigemark je istaknuo je da je cilj ovih debata sastati se s običnim ljudima, građanima kako bi jedni drugima prenijeli stavove i mišljenja o evropskom putu Bosne i Hercegovine.
- Cilj nam je sastati se s predstavnicima kantona BiH u kojima su formirane vlasti, predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj, ali i s običnim ljudima kako bismo čuli njihove stavove kada je riječ o Evropskoj uniji te da i mi njima prenesemo i pojasnimo proces evropskih integracija - kazao je Vigemark.
Najvažnija poruka cijelog procesa je, istaknuo je Vigemark, da svi trebaju biti aktivniji učesnici u evropskim integracijama.
- Evropske integracije nisu nešto što je rezervirano samo za političare, državne službenike ili ograničenu elitu nego svi trebaju učestvovati - kazao je Vigemark.
Kazao je kako su Grude sjajan primjer lokalne samouprave koja je sudbinu preuzela u svoje ruke te danas stvara najviše radnih mjesta u BiH.
- Općina Grude danas je jedna od najdinamičnijih u smislu ekonomskih djelatnosti. Ova lokalna samouprava uspjela je privući investicije i stvara više radnih mjesta nego što je to slučaj u ostatku zemlje i mislim da je to sama suština procesa evropskih integracija. Suština je da je sve u rukama građana koji trebaju od svojih političara, izabranih dužnosnika, zahtijevati da im osiguraju različite standarde koje uživaju građani u EU, a najvažniji standard među njima, onaj koji odražava bit Evropske unije - standard življenja - istaknuo je Vigemark.
Menadžerica poslovnog inkubatora u Tehnološkom parku "Intera" Meliha Gekić-Lerić kazala je kako su lokalni regionalni stručnjaci na današnjoj debati podijelili svoja iskustva u radu na EU projektima s ljudima koji su zainteresirani za EU fondove.
- Važno je da razgovaramo direktno s ljudima, da vidimo koje su potrebe i postoji li mogućnost potencijalne suradnje na konkretnim projektima. Jako bitno je također i to da se prilikom pristupanja fondovima stvaraju kvalitetna partnerstva, kako jedinica lokalne samouprave, tako i nevladinih organizacija, ali i privatnih sektora - kazala je Gekić-Lerić.
Prema njenim riječima, važno je i da se kvalitetno radi na rješavanju stvarnih problema koji postoje na terenu kako bi direktni korisnici imali stvarni benefit od EU sredstava.
Osnivačica poduzeća za socijalne inovacije "ProPuh" Tamara Puhovski kazala je kako je na ovoj debati podijelila iskustva koja je Hrvatska imala prilikom ulaska u Evropsku uniju.
- Mislim da je definitivno u interesu Republike Hrvatske da podupre ulazak Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije u EU i nadam se da će RH to i napraviti. Hrvatska nije do kraja iskoristila proces pristupanja koji sam po sebi može donijeti jako puno i to je bila jedna od najbitnijih lekcija koju je Hrvatska naučila, a koju sam ja danas mogla podijeliti s prisutnima - kazala je Puhovski.
Kao glavne zapreke RH na putu prema Evropskoj uniji Puhovski je navela funkcioniranje javne uprave i pravosuđa.
- Koliko vidim, vijesti za BiH su jako dobre, ona ima izuzetno puno mladih i sposobnih ljudi koji mogu puno toga napraviti i to je ono što meni nekako najviše ulijeva nadu - kazala je Puhovski.