Politika otvorenih vrata EU mora da se vrati iz neke nedostižne fatamorgane u realnost, kazao je za crnogorske medije ambasador Slovenije pri Alijansi Jelko Kacin i podsjetio da je Unija u ovom momentu u tranziciji, te da ističe mandat institucijama.

On ističe da euroatlantske integracije imaju smisla, da su nužan i nezaobilazan preduvjet da mladi opstanu na tim prostorima. Kacin smatra da bez budućnosti u Evropskoj uniji, regionu prijeti demografska katastrofa i izumiranje.

- Zapadni Balkan je područje sa mnogo otvorenih pitanja. Prošlost nam je svjedok da moramo biti stalno pod budnim okom međunarodne zajednice. Alijansa je otvorila vrata Makedoniji i tako proširila utjecaj i stabilnost u regionu. Sa druge strane, politika proširenja Unije je pred izazovima i čini se da Balkan ostaje na dnu agende - konstatirao je Kacin.

On kaže da Sjeverna Makedonija ima snažnu podršku Alijanse jer svojim dosadašnjim djelovanjem predstavlja značajnog izvoznika stabilnosti u regionu.

- Skoplje je investiralo u svoju i našu budućnost. Mnogo je investiralo u dobrosusjedske odnose, u kompromise i pregovore sa Bugarskom i Grčkom, ali je promjena imena države bila prije svega investicija u članstvo u EU. To Makedonija zaslužuje - rekao je Kacin.

U takvim okolnostima, kako smatra, nekako izgleda da je NATO jedini garant stabilnosti, ali takav dojam i nije baš istina. Stabilnost regiona je u strateškom interesu Evropske unije.

- Nije na dnu agende, ali negdje do oktobra 2019., sve dok se ne pojavi i ne uhoda nova Komisija, EU neće biti u potpunosti operativna - naglasio je Kacin.

Prema njegovim riječima, ulaskom u NATO država de fakto postaje dio Zapada.

- Crna Gora je Zapad, Sjeverna Makedonija će to postati uskoro. Albanija, Grčka, Bugarska, Rumunija su dio Zapada. I Mađarska je odavno Zapad, samo je Srbija nešto drugo i ne želi još biti dio tog društva. Put ka EU zahtijeva reforme i demokratizaciju. Zahtijeva i efikasnu borbu protiv korupcije i zahtijeva jake, efikasne i samostalne institucije. Sve to su procesi, a o njima treba učiti od onih koji su već u NATO - poručio je on.

Odgađanje otvaranja pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, otkazivanje međuvladine konferencije sa Crnom Gorom, otkazivanje sastanka Beograda i Prištine u Parizu djeluju kao dokaz da EU ima preča posla. Na pitanje da li sve ovo otvara širom vrata da Balkan preuzmu Turska, Kina ili Rusija Kacin odgovara da po njemu, preča posla imaju Beograd i Priština.

- Ja to više vidim kao izraz nepovjerenja u trenutnu kredibilnost EU, ponajviše u visoku predstavnicu Mogerini i njen tim, pa nekako nema ni volje ni energije dok se ne konstituiraju nove institucije. Jednostavno je okriviti druge ako istovremeno sam nemaš vizije, energije i političke odgovornosti. Tako je lakše, praktičnije i udobnije. Prisutnost Turske na Zapadnom Balkanu, po meni, nije problematična. Turska je dio Alijanse, dok se Rusija direktno suprotstavlja kako širenju NATO-a, tako i na neki način i širenju EU - rekao je Kacin.

On naglašava i da je uplitanje Rusije u ovaj dio Balkana uvijek moguć.

- Uplitanje je uvijek moguće, uplitanje je uvijek realno, samo se načini mijenjaju i ne treba uvijek iza svega vidjeti samo Rusiju. Potrebni su realni programi i efikasne, nezavisne i jake institucije. Potrebno je i regionalno povezivanje ako želimo održati razvoj. Potrebna je bolja infrastruktura, prije svega saobraćajna. Potrebne su vizije. Pošto je 24. godišnjica genocida u Srebrenici, poricanje genocida kao državna politika sigurno nije put naprijed. Svaka država, zajednica, nacija se mora suočiti sa svojom prošlošću da izvuče pouke za budućnost - zaključio je Kacin.