Za danas je zakazana sjednica Glavnog odbora SDA, a jedna od tema bit će i Kongres, na kojem će se birati i predsjednik stranke. Uoči sjednice, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH, u intervjuu za „Dnevni avaz“ otkriva hoće li se ponovo kandidirati za predsjednika stranke, ali govori i o ostalim brojnim aktuelnim pitanjima kao što je formiranje vlasti. 

Pandorina kutija

Je li Vašim ovosedmičnim susretom s Draganom Čovićem, liderom HDZ-a BiH, otkočen višemjesečni zastoj u razgovorima u vezi s formiranjem vlasti i hoće li vlast uskoro biti formirana?

- Nije taj zastoj trajao mjesecima, ja sam se s Dodikom vidio prije mjesec dana, atmosfera tokom razgovora nije bila loša, ali je ponovo izostao rezultat. A što se tiče formiranja vlasti, odnosno imenovanja mandatara Vijeća ministara iz SNSD-a i predsjednika Federacije BiH iz HDZ-a, oboje može krenuti danas. Jedini uslov SDA je da druge dvije stranke ne postavljaju nemoguće uslove.

Koji su to uvjeti?  

- Konkretno, da SNSD ne postavlja protivustavne i protivzakonite, a HDZ nedostižne uslove. A upravo to sada rade. Uslov koji postavlja SNSD može se riješiti kompromisom od par rečenica, Ako pokažu minimalan stepen volje da ga riješe. Uslov koji postavlja HDZ u vezi s Izbornim zakonom nismo uspjeli riješiti 14 godina, pa nećemo sigurno ni za 14 dana. Zato taj uslov nazivam nedostižnim.

Gdje Vi vidite kompromis kada je u pitanju usvajanje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP), koji SNSD odbija?

- Nama je bitno kretati se u zakonskim okvirima. ANP ne mora biti ambiciozno postavljen, može imati reduciran sadržaj, prihvatljivo nam je i da se potvrdi da samog članstva u NATO-u neće biti dok se ne postigne puni konsenzus i ne donesu nove odluke u kojima će, naravno, učestvovati i predstavnici RS. Ispod ovoga ne možemo ići. Ako bismo pristali na diktat entiteta spram države u pitanjima u kojima entitet nije nadležan, pristali bismo na rušenje ustava i vladavine zakona. Pristali bismo, faktički, na bezakonje. Uklonili bismo branu daljnjim protivustavnim i protivzakonitim zahtjevima i ucjenama, otvorili bismo Pandorinu kutiju s nesagledivim posljedicama.

Šta će se desiti ako se blokade nastave?

- Čekaju nas teške posljedice koje će pogoditi državu, entitete, sve građane BiH. Neće biti državnog budžeta, neće biti novih zakona na državnom nivou, neće biti novih projekata podržanih kreditima EBRD-a, EIB-a, MMF-a, neće biti napretka na evropskom putu BiH, usporit će se izgradnja saobraćajne i energetske infrastrukture. To će se odraziti na usporen rast privrede, obeshrabrit će potencijalne investitore itd. Dakle, to je jako loš scenarij koji, uz sve navedeno, ide naruku onima koji žele dokazati da Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati. SDA bi, naravno, htjela izbjeći ovo političko blato, ne želimo biti uvučeni u inat-politiku po principu tuk na utuk i iskorišteni kako bi se izazvala kriza i pokušalo dokazati da ne možemo živjeti skupa. Ali, još gori i opasniji scenarij od ovog jeste pristajanje na diktat entiteta, na rušenje ustava i vladavine zakona.

Je li moguć ulazak SDS-a u vlast umjesto SNSD-a?  

- Ne kanimo se upuštati u takve avanture. Naravno, ako se iracionalna politika SNSD-a nastavi, ako to dugo potraje, tada možemo biti prisiljeni da pokušamo spasiti ono što se može spasiti uz alternativne stranke iz RS. Vijeće ministara može biti imenovano od Predstavničkog doma PSBiH, bez Doma naroda, kao i institucije i agencije koje imenuje Vijeće ministara, poput SIPA-e i OSA-e. Naravno, ovakav scenarij posljednja je solucija i traži suglasnost partnera SBB-a, DF-a, HDZ-a, stranaka koje su sada u opoziciji. Sumnjam da ćemo dotle doći, prevladat će razum.

Sveukupna situacija ne ide u prilog tome da BiH dobije kandidatski status za članstvo u EU do kraja ove godine. Kakva su Vaša očekivanja?

- Bitno je izbjeći zastoj, pokrenuti se. Trajat će naš put do članstva podugo, ali svaki korak na tom putu bit će od koristi. Svaki zakon i odluka koju usvojimo bit će u skladu s evropskim standardima i značit će bolje funkcionisanje državnog aparata, sudstva, privrede. Veliki dio evropske pravne stečevine usvajat ćemo po principu „uzmi ili ostavi“, bez pregovora. Trebamo što prije doći do te faze, prisilit će nas da ubrzano gradimo kvalitetnu državu, privredu i društvo.

Kakvi su Vaši odnosi s drugim koalicionim partnerima iz FBiH, SBB-om i naročito DF-om, koji je nedavno u Federalnom parlamentu glasao protiv izbora Mirsada Zaimovića na čelo Predstavničkog doma, dok su poslanici SBB-a podržali taj izbor?

- Uhodavamo se, i svi imamo svoj mentalitet i mahane. Trebat će strpljenja i nerava, ali ne vidim alternativu saradnji bošnjačkih i probosanskih stranaka u suprotstavljanju nacionalističkim i separatističkim politikama koje jačaju i u BiH i u okruženju. SDA je povukla poteze koji su dokazali da smo spremni nesebično ući u ovu vrstu saradnje, očekujemo sličan odgovor i druga dva aktera.

Status quo nikome ne odgovara

Koliko stav Milorada Dodika u vezi s gradnjom Pelješkog mosta otežava poziciju BiH u rješavanju tog problema, za koji ste često isticali da niste protiv njegove gradnje, nego protiv uskraćivanja prava BiH na pristup moru u skladu s konvencijama koje je donio UN?

- Upravo tako. Sve što očekujemo od Hrvatske je da ratificira ugovor o granici i da nam omogući koridor za pristup otvorenom moru u skladu s pravom koje nam garantuje Konvencija UN-a o pravu mora. Stav Milorada Dodika ne podržava dobar dio političkih faktora u RS, i njima je cilj riješiti pitanja granice, povrat imovine bh. firmi u Hrvatskoj, jer dobar dio njih je iz RS, riješiti problem deponovanja nuklearnog otpada na granici sa BiH itd. A zašto ne bi bili zainteresirani i za izlaz BiH na otvoreno more? I njima to može jednog dana zatrebati.

 Bi li ovo pitanje riješila ratifikacija Sporazuma o granici koji su 1999. godine potpisali tadašnji predsjednici BiH i Hrvatske Alija Izetbegović i Franjo Tuđman i koliko u Hrvatskoj BiH trenutno ima partnera voljnog za rješavanje ovog pitanja? 

- Treba otvoriti pregovore o tom pitanju, jer i s naše strane ima zahtjeva za izmjenu granice. Naravno, treba to raditi preko međudržavnih komisija. Isto tako treba postupiti i kada je Srbija u pitanju. Status quo nikome ne odgovara.

Blok 7, autoput Sarajevo - Beograd, ali i daljnja gradnja Koridora 5C su na čekanju. Koliko ovi projekti zavise od dogovora u vezi s formiranjem vlasti?

- Koridor 5C nije na čekanju, radi se najintenzivnije od kada je počela izgradnja. Samo u protekla dva mjeseca potpisani su ugovori o izgradnji četiri dionice, a u izgradnji imamo još pet dionica. Međutim, ako dođe do zastoja i teške krize o kojoj sam govorio, doći će i do usporenja gradnje autoputa.

Blok 7 ne bi smio dalje čekati, svako daljnje odugovlačenje od ministra Bevande tumačili bismo kao namjerno nanošenje štete Tuzli i bošnjačkoj strani, a to ne treba hrvatskim predstavnicima. Jer, svi smo povezani, svi imamo probleme i svi jedni drugima trebamo pomagati. Slično je i s autoputem Sarajevo - Beograd. Srbija i RS jako su zainteresirane za ovaj projekt, ali ako se napravi zastoj i kriza o kojoj govorim, ni ovaj projekt neće biti pokrenut.

Najavljivali ste ranije da ćete ići u pravcu "rekonstrukcije", odnosno preuređenja, jačanja i podmlađivanja SDA. Dešava li se taj proces već u SDA, ili ćete neke konkretne poteze vući nakon Kongresa?

- Izmjenama Statuta SDA predvidjeli smo kvote za mlade na svim nivoima organizovanja. Trenutačno nemamo nijednog omladinca u Predsjedništvu stranke, a u Glavnom odboru ih je tek nekoliko. Kvote će biti određene i za žene, kao i za pripadnike sva tri konstitutivna naroda. Odsim ovoga, ubuduće će biti onemogućena kumulacija funkcija i predugo ostajanje na poziciji predsjednika na bilo kojem nivou. Sve navedeno trebalo bi unijeti novu energiju, svježinu i dinamiku u SDA.

Hoćete li biti kandidat za novi mandat na čelu SDA na Kongresu u septembru i, ako hoćete, očekujete li pobjedu?

- Imam namjeru ostati na čelu SDA još jedan mandat, i vjerujem da ću biti podržan od članstva.

O „gulenovcima“: Šta će nam zmija u njedrima

Dosta se u posljednje vrijeme govori o zahtjevu Turske za izručenje njenih državljana s adresom u BiH koje dovodi u vezu s državnim udarom 2016. godine i s pokretom Fethulaha Gulena (Fethullah). Već ste kazali da te ljude treba izručiti ako se dokaže njihova krivica. No, može li BiH garantirati tim ljudima ostanak u našoj zemlji ako za optužbe iz Turske ne bude dokaza?

- Politička filozofija i strategija tog pokreta je podmukla. Bore se za vlast i dominaciju, ali ne rade to na dopušten način, kroz političko organizovanje i fer izbornu utakmicu. Oni se postupno infiltriraju u strukturu države, vojsku, policiju, pravosuđe, medije, obrazovni sistem i prave mrežu koja će vladati bez rizika i političke utakmice. Pritom se kriju iza vjere, humanitarnog rada, brige za siromašne studente. Prisutni su diljem Evrope i Azije. Glava te hobotnice je u Pensilvaniji i daje instrukcije aktivistima diljem svijeta, pa i u BiH.

Najpoznatija je ona da se „trebaju ubaciti u krvotok i čekati pogodan trenutak“. Svoje pravo lice FETO je pokazao 15. jula 2016. u Turskoj, kada je pokušao vlast preuzeti krvavim vojnim udarom u kojem su na ulicama Ankare i Istanbula poubijali više od 200 nevinih ljudi, većinom civila. Ne vidim zašto bismo davali azil takvoj vrsti ljudi, dopuštali da nam se „ubacuju u krvotok“ i pritom kvarili prijateljstvo koje imamo s Turskom. Šta će nam takva zmija u njedrima? Ne trebamo im davati zaštitu, politički azil, produžavati dokumente.

Ići ćemo u paketu kod formiranja vlada  

Nedavno ste formirali većinu u Tuzlanskom kantonu, očekujete li da ćete isto moći uraditi u drugim kantonima, gdje je nakon prošlogodišnjih izbora formirana vlast bez SDA?

- Da. U Unsko-sanskom kantonu vjerujem uskoro, a ostalo će ići u paketu. Vijeće ministara, Federalna vlada i ostali kantoni, uključujući i Sarajevo, mogli bi biti riješeni ove jeseni.

O granici sa Srbijom

Politizira li Srbija preko Dodika pitanje granice sa BiH i kako doći do sporazuma s tom zemljom o granici, naročito imajući u vidu to što je rješenje pitanja granica sa susjedima jedan od uvjeta za ulazak u Evropsku uniju za obje zemlje?

- Srbija zna da smo mi zainteresirani za demarkaciju granice i cijeni da bismo trebali biti spremni platiti cijenu za to, pa nudi nepovoljna rješenja za nas, izbjegava angažman državnih komisija, radije bi da se to prebije preko koljena na nekom sastanku predsjednika. To, naravno, nije ispravan put. Dodik je, također, zauzeo stav da treba aktivirati komisije, nadam se da neće odustati. Trebamo se suočiti s činjenicama, faktima, pa donijeti potrebne političke odluke.