Nedavno je javnost ostala zaprepaštena odlukom Agencije za državnu službu BiH da pokrene disciplinski postupak po prijavi Centralne izborne komisije BiH protiv Jakufa Subašića, šefa Sektora za informiranje, međunarodnu saradnju, protokol i obuku u CIK-u, zbog optužbi da je poslao anonimno pismu mužu jedne kolegice „o tome da su ona i Branko Petrić, predsjednik CIK-a, u ljubavnoj vezi“.
Slovne greške
U vremenu kada ova zemlja vapi za pojačanim angažmanom svih njenih institucija i iznalaženjem rješenja za brojne probleme, nažalost, ovakvi slučajevi da se zaposleni „na državnim jaslama“ bave svim drugim osim svojim poslom nije rijetkost.
Uvjerili smo se u to u razgovoru s Nevenom Akšamijom, direktorom Agencije za državnu službu BiH, koji pojašnjava da ta agencija kao centralni disciplinski organ za sve državne institucije, izuzev Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), ima obavezu, na njihov zahtjev, pokrenuti postupak.
No, i on je saglasan da se većina postupaka pokreće bez opravdanog razloga i naročito u posljednje vrijeme okonča oslobađajućim odlukama. Tako, naprimjer, ima prijava rukovodećih državnih službenika protiv svojih uposlenika da nisu ispravno vršili unos nekih podataka u određene tabele, ili sekretar nekog ministarstva prijavi službenika zbog slovnih grešaka u nekom dopisu.
Od otprilike desetak disciplinskih postupaka godišnje Agencija ih u 70 posto okonča oslobađajućim odlukama, a ti postupci koštaju, bilo da su prijave opravdane ili ne.
- Ako se uzmu u obzir troškovi angažmana komisije i drugih resursa, po jednom postupku trošak je između 1.000 i 2.000 KM – pojašnjava Akšamija.
No, od u posljednje vrijeme gotovo bezazlenih prijava za pokretanje disciplinskih postupaka, u ranijem periodu bilo je mnogo više onih koji su bili opravdani. Svega je bilo u državnim institucija, od droge, preko seksualnog uznemiravanja, do tuča i neprimjerenog ponašanja.
-Imali smo tuču dvojice državnih službenika u jednom ministarstvu, a obojica su kažnjena smanjenjem plaće - kaže Akšamija.
Slučaj seksualnog uznemiravanja, osim disciplinske, povukao je i krivičnu odgovornost optuženog.
- Postupak je rezultirao krivičnom prijavom i krivičnim postupkom pred Sudom BiH. Potom je mijenjana nadležnost suda, jer čovjek koji je seksualno uznemiravao zaposlenicu nije bio njen pretpostavljeni. Oboje je radilo u istom prostoru, ali za različite institucije. Slučaj je prešao na općinski sud i okarakteriziran je kao bludne radnje. Optuženi je u disciplinskom postupku kažnjen degradacijom. Alternativa je bila prestanak radnog odnosa ili degradacija. Zbog nepostojanja radnog mjesta na koje bi se degradirao, on je proglašen prekobrojnim i određen mu je prisilni premještaj u drugu instituciju – ističe Akšamija.
Majka na liječenju
Kada je kod jednog državnog službenika pronađena droga, s obzirom na okolnosti, on je naišao i na razumijevanje pretpostavljenih.
- Sud ga je uvjetno kaznio, a disciplinska komisija mu je izrekla samo kaznu smanjenja plaće. Naime, svi njegovi pretpostavljeni su svjedočili o njemu kao o vrijednom i čestitom službeniku. Na kraju se ispostavilo da mu niko nije htio izreći težu kaznu jer on izdržava svoje dijete, a majka, odnosno službenikova supruga, je na liječenju. Ustanovljeno je da droga koju je nosio nije bila za njega – priča Akšamija.
Disciplinski postupci se pokreću i zbog toga na koji je način 9. januar evidentiran nekom zaposleniku koji je tog dana odsustvovao zbog posla. Disciplinska komisija će odlučiti je li onima koji su taj dan odsustvovali s posla taj dan bio „praznik ili dan godišnjeg“, s obzirom na to da je Ustavni sud BiH odlučio da 9. januar nije praznik.