Nakon što je otkriven brutalni pokušaj otimačine dijela Tešanjske ulice u centru Sarajeva, kao i dijela ulice Halida Kajtaza, koje se nalaze u obuhvatu buduće saobraćajnice Prva transverzala, kriminalni način  brisanja državnog vlasništva i upisivanja zemljišta na privatnu firmu „Higijena“ d. o. o. Sarajevo dobiva svoj nastavak.

Dokumenti su dokaz

Jedan od dokaza je i izvod  katastarskog plana, do kojeg je došao „Avaz“, a u kojem se navodi da se kompletan dio parcele 1106, koji je izuzet iz privatizacije „Higijene“, a koji su pokušali oteti, vodi kao javni nekategorisani put.

U isto vrijeme, našoj redakciji jučer se javila advokatica Galiba Hrvačić-Karačić, koja je radila sve pravne korake za firmu „Higijena“.

Iako je većinski vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora „Higijene“ Esad Šabanadžović potvrdio za „Dnevni avaz“ da ne zna za to da je njegova firma putem advokatice Galibe Hrvačić-Karačić tražila parcelu 1106, koja se vodi kao nekategorizirani put i preko koje više od 50 godina prolazi put, a današnja Tešanjska ulica, optuživši  Hrvačić-Karačić da „Galiba i njen brat Esad Hrvačić to guraju da nešto dobiju“, advokatica  tvrdi drugačije.

Novinari „Avaza“ prije objavljivanja jučerašnjeg teksta kontaktirali su advokaticu Galibu Hrvačić-Karačić, ali nam nije željela dati detaljne informacije, tvrdeći da „znam da smo radili za 'Higijenu'... ali ne znam tačan datum ni konkretne pravne radnje“.

Međutim, advokatica je jučer uputila demanti na „Avazov“ tekst u kojem dokazujemo pokušaj otimačine ulice, a naše navode skoro stopostotno potvrđuje i advokatica u svom demantiju.

Dakle, iz dokumenata koji su u posjedu „Dnevnog avaza“, a koje nam je poslala i advokatica Hrvačić-Karačić, jasno su vidljive namjera i radnje da se državno zemljište, koje je izuzeto iz privatizacije, oduzme državi i pokloni privatniku.

U zahtjevu Općinskom sudu broj 17-9-5/18 od 17. septembra 2018. godine vidljiva je namjera advokatice za brisanje državnog vlasništva na K.č. 1207/7 te 1214/2 i izmjena naziva u B-listu na parcelama 1106 i 2298. Također, namjera je vidljiva i iz zahtjeva broj 12-10-3/18 od 12. oktobra 2018. godine, kada advokatica Sudu najavljuje novi zahtjev za brisanje državnog vlasništva na istim parcelama.

Stjecanje dobiti

Hrvačić-Karačić u svojoj namjeri uspijeva u prvom koraku. Izmijenila je ime i upisom klijenta u grunt, dok u isto vrijeme dopisom obavještava „Higijenu“ da će putem Suda raditi na brisanju državne svojine na spomenutim parcelama na kojima je ostala državna svojina, a nakon što „Higijena“ dobije novac od eksproprijacije imovine koju je privatizirala.

Dakle, u dopisu advokatice jasno je vidljivo da je glavni motiv cijele akcije bio otimanje državnog zemljišta, a zatim prodaja istog tog zemljišta državi u postupku eksproprijacije na trasi Prve transverzale i nezakonito stjecanje dobiti. Dokaz je da su sve pravne aktivnosti započele u isto vrijeme kada je i Zavod za izgradnju KS pokrenuo postupak eksproprijacije

Otkriven pokušaj otimačine

Pokušaj otimačine otkriven je u postupku harmonizacije, a sve zbog ubrzanja i operacionalizacije gradnje Prve transverzale. Općinski sud obustavio je harmonizaciju na zahtjev Zavoda za izgradnju KS, pa je ostala zatečena situacija - da je u zemljišnoknjižnom izvatku kao vlasnik zemljišta na parceli 1106 upisana „Higijena“, dok se u katastru katastarske čestice istog tog zemljišta vode kao javni nekategorisani putevi, što i jesu.

Pogrešnu sudsku odluku može promijeniti samo istraga

Ulica koja je više od 50 godina bila upravo to, dobila je novu svrhu sudskim rješenjem. Tešanjska i dio ulice Halida Kajtaza postale su gradilišta pod privatnim vlasništvom kompanije „Higijena“.

I to će tako i ostati sve dok se sudska odluka, bazirana na pogrešnim dokazima, ne promijeni, odnosno ne stavi van snage, a to je jedino moguće ako se Kantonalno tužilaštvo pokrene i otvori istragu, a Sud donese novo rješenje na bazi tačnih dokaza. To što su advokat i vlasnici trenutno odustali od upisa u katastar, pravno ništa ne znači. To samo pokazuje njihov strah od procesuiranja zbog varanja Suda.

Također, upitno je kakvu je ulogu u svemu imao Historijski arhiv, koji je kompaniji „Higijena“ izdao određenu dokumentaciju koja je pomogla u cijeloj prevari. Svi podaci koji su vezani uz registraciju bilo koje firme moraju biti čuvani u Sudu, gdje se obavlja registracija privrednih subjekata. Istu dokumentaciju mora po zakonu čuvati i sama firma.