DOSTIGNUĆA

Ponos bez predrasuda: Ko su najveće bh. naučnice

Sjajne biografije naučnica, od arheologinja i historičarki, preko etnologinja, sociologinja, književnih teoretičarki do matematičarki, fizičarki, ljekarki

Inspiracija mnogim ženama koje su zakoračile u svijet nauke. Avaz

Piše: M. Smajkić

22.9.2019

Poljakinja Marija Sklodovska-Kiri (Marie Sklodowska-Curie), prva žena dobitnica prestižne Nobelove nagrade, zasigurno je kroz historiju jedna od najpoznatijih naučnica.

Kiri je, definitivno, nauci dala nemjerljiv doprinos, ali i inspiraciju mnogim ženama koje su zakoračile u svijet nauke.

Poput Vere Šnajder, koja je u Zborniku radova s naučne konferencije „Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad“ predstavljena kao bosanska Marija Kiri.

Prva dekanesa u bivšoj Jugoslaviji

Vera Šnajder: Bosanska Marija Kiri. Arhiv

Vera Šnajder je bila prva žena matematičarka u BiH i prva dekanesa jednog fakulteta, ne samo u BiH već i u bivšoj Jugoslaviji.  

Baš poput Kiri, kako bi stekla što više znanja, a kako je to u svom radu objavljenom u Zborniku navela akademik prof. dr. Mirjana Vuković, krenula je u Pariz, učila, radila na čuvenoj Sorboni i laboratorijima tada tek osnovanog, a danas nadaleko poznatog Instituta „Henry Poincare“.

Tu je „naša Kiri“ objavila prvi naučni rad iz oblasti matematike koji je ikada iko objavio s naših prostora.

Da danas pitate studente ko je bila Vera Šnajder, vjerovatno bi tek nekolicina znala odgovor.

Upravo, stoga, važan je ovaj Zbornik, jer cilj je, kako je to objasnila Elvira Dilberović, federalna ministrica obrazovanja i nauke, da se ukaže na historijski razvoj obrazovanja žena u BiH, kao i njihov doprinos institucionalizaciji nauke, s posebnim osvrtom na pojedine naučnice koje su ostavile značajan trag i dale ogroman doprinos razvoju nauke u BiH.

Inače, Zbornik je proistekao iz naučne konferencije organizirane 2018. godine. Uz Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, koje je bilo glavni organizator konferencije i koje je izdavač Zbornika, konferenciju je organiziralo i Udruženje za modernu historiju u Sarajevu i Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru, uz učešće naučnica i naučnika iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.

Prof. dr. Husnija Kamberović, predsjednik Udruženja, kaže nam da je ovaj dvotomni zbornik posvećen doprinosu bosanskohercegovačkih žena naučnica razvoju nauke u Bosni i Hercegovini, ali, kako naglašava, on nema rodni karakter i njegov značaj je mnogo veći nego što se u prvi mah može pomisliti.

- On pokazuje razvoj naučnih istraživanja u Bosni i Hercegovini tokom povijesti, pri čemu je fokus samo stavljen na naučnice.

Pred očima nam prolaze sjajne biografije velikih naučnica, od arheologinja i historičarki, preko etnologinja, sociologinja, književnih teoretičarki do matematičarki, fizičarki, ljekarki i tako dalje.

Osim toga, zbornik se ne ograničava samo na naučnice rođene u Bosni i Hercegovini, nego dobrim dijelom pokazuje i doprinos stranih naučnica razvoju i afirmaciji nauke u Bosni i Hercegovini.

Tako se ponovo susrećemo s hrvatskom povjesničarkom Nadom Klaić, koja je napisala najljepše stranice o historiji srednjovjekovne Bosne, kao i sa ljekarkama ili književnicama koje su iz Poljske, Češke i drugih dijelova Habsburške monarhije krajem 19. i početkom 20. stoljeća došle u Bosnu i ovdje naučno i društveno bile aktivne.

Tako ovaj zbornik pokazuje mjesto Bosne i Hercegovine u evropskoj historiji - ističe prof. Kamberović.

Od 175 članova ANUBiH-a samo 12 žena

Prof. dr. Edim Šator, glavni urednik Zbornika, iznosi kako je ovo prvi put da se na ovaj način, na jednom mjestu, ukazuje na nepravednu zapostavljenost žena naučnica.

Dok je iščitavao radove, njih ukupno 51, bio je, kaže, fasciniran mnogim činjenicama koje je otkrio o ženama za koje nikad nije čuo. 

Posebno mu je bila, govori, fascinantna informacija iz rada akademkinje Adile Pašalić-Kreso u kojem je navedeno da je Akademija nauka i umjetnosti (ANU) BiH od svog postanka izabrala 175 dopisnih i redovnih članova, a od tog broja samo je 12 žena.

Ipak, u svom radu akademkinja Pašalić-Kreso navodi da danas ANUBiH ima procentualno više žena u svom sastavu nego mnoge druge akademije ne samo iz regiona nego i razvijenih zemalja Evropske unije.

Nakon Mostara, promocija Zbornika bit će održana sljedeće sedmice u Sarajevu.

Zavidne karijere koje će biti zapisane podebljanim slovima u historiji

- U Sarajevu je već početkom 16. stoljeća djelovala učiteljica koja se zvala DUDI BULA. Ona je u periodu između 1528. i 1540. godine dala sagraditi i jednu džamiju u Sarajevu po kojoj je stoljećima kasnije okolni kvart nosio ime Mahala Dudi Bule.

- LAURA PAPO BOHORETA je 1931. godine napisala svoje najpoznatije djelo “Sefardska žena u Bosni”, koje predstavlja jedno od rijetkih etnoloških studija o Sefardima u BiH.

- Profesorica ZLATA GREBO se u svojim naučnim radovima bavila pitanjima i pozicijom bh. i jugoslovenske žene kroz socijalne politike, rad i obrazovanje u socijalističkom sistemu.

- Dr. RUŽA TOMIĆ je dala značajan doprinos odgoju i obrazovanju mladih generacija kao učiteljica i kao žena znanstvenica, a posebno kao univerzitetska profesorica.

- Pionirska dostignuća IRME ČREMOŠNIK ostavila su neizbrisiv trag u proučavanju određenih aspekata antičke arheologije.

- ŠEVALA ZILDŽIĆ-IBLIZOVIĆ prva je doktorica muslimanka u BiH koja je diplomirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1931. godine.

- JELENA DOPUĐA, prva bh. etnokoreologinja, cijeli radni vijek je posvetila prikupljanju i proučavanju narodnih igara BiH.

- Zavidna karijera akademkinje HANIFE KAPIDŽIĆ-OSMANAGIĆ, dugogodišnje profesorice francuske književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, smješta je u sami vrh istaknutih bh. naučnica.

- Prof. dr. GORDANA MUZAFERIJA jedna je od najznačajnijih ličnosti u bh. dramskoj i teatrološkoj nauci. Muzaferija je svoj istraživački rad fokusirala na dramsku književnost i teatar.

- RAZIJA HANDŽIĆ je bila pjesnikinja i publicistkinja, urednica prvog i drugog broja AFŽ-ovog časopisa „Nova žena“, direktorica Radio Sarajeva, kustosica u Zemaljskom muzeju BiH, Muzeju grada Sarajeva... osnivačica i prva direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti.

- Utemeljenje bibliotekarstva kao naučne discipline i njegova profesionalizacija u BiH neraskidivo su vezani uz LJUBINKU BAŠOVIĆ, LAMIJU HADŽIOSMANOVIĆ I EMINU MEMIJU.

Laura Papo Bohoreta: Autorica “Sefardske žene u Bosni”. Arhiv

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.