U proizvodnji organske ili eko-hrane ne koriste se savremene metode tretiranja zemljišta pesticidima, hemijskim gnojivima, nema uvođenja genetski modificiranih organizama, a u industrijskoj preradi ne tretira se hemijskim prehrambenim aditivima.
U ljudskoj historiji uzgajala se isključivo ovakva organska hrana, sve do pojave prvih umjetnih pesticida i gnojiva u 20. stoljeću. Takva hrana na tržištu je posebno obilježena, a proizvođači moraju imati poseban certifikat koji dokazuje da je njihova hrana baš eko.
Postoji nekoliko razloga zašto investirati u eko-hranu, prvenstveno je to zdravlje ljudi, a ujedno i veća nutritivna vrijednost te bolji okus namirnica, ali i zaštita okoliša. Ljudi danas konzumiraju proizvode koji su u tolikoj mjeri obrađeni da organizmu ne pružaju potrebne hranidbene, energetske i zdravstvene standarde koji mu osiguravaju zdravlje.
Stručnjaci upozoravaju na činjenicu da je prerada hrane danas najveći uzrok povećanju učestalosti raznih bolesti te ni ne znamo koliko štetnih čestica unosimo u organizam.
Jedini način da se unos tih tvari izbjegne je da se u svakoj zemlji članici Evropske unije i u svim ostalim zemljama svijeta potakne sve veća investicija u proizvodnju eko-hrane.
- Problem koji prati organsku hranu je i taj što mnogi proizvođači svoje produkte označavaju obilježjem organske hrane iako oni to nisu. Organska hrana je skuplja od drugih proizvoda, ali, ako uzmemo u obzir da ćemo za nju platiti više i samim time potaknuti mogućnost razvoja industrije za proizvodnju ekološke hrane, ali i biti informirani o tome što zapravo jedemo, njena cijena je opravdana - upozoravaju iz Svjetske zdravstvene organizacije.
Stručnjaci savjetuju da je najčešće riječ o mesu i mesnim prerađevinama, mlijeku i mliječnim proizvodima.
Primjera radi, u Sjedinjenim Američkim Državama 2011. godine industrija organske hrane pokazala je velike znakove napretka u proizvodnji i potrošnji. Voće i povrće čini 40,5 posto cijelog tržišta, dok su ostale kategorije - mlijeko (14,6 posto), pakirana pripremljena hrana (13,6 posto), napici (12,1 posto), hljeb i žitarice (10,7 posto), začini (2,1 posto), meso, piletina i riba (1,8 posto).
Probudimo svijest o zaštiti okoliša
