Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) obilježio je jučer Svjetski dan hrane skupom “Zdrava ishrana - Izazov modernog svijeta”, na kojem je saopćen zabrinjavajući podatak da je procent gojaznih u našoj zemlji sve veći.

Najveći izazov

Prema riječima Aide Filipović-Hadžiomeragić iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, zdrava ishrana trenutno je najveći javno-zdravstveni izazov.

- Od dva globalna javno-zdravstvena problema vezana za hranu u svijetu, u BiH je znatno izraženiji problem pretilosti nego pothranjenosti, ali je sa zdravstvenog aspekta posebno izražen problem nedovoljnog unosa minerala na dnevnoj bazi u organizam - kazala je Filipović-Hadžiomeragić.

Ističe da najviše insistiraju i rade na pokušaju izmjene jelovnika kod djece, a da su brojna oboljenja, ali i smrtni ishodi uzrokovani nekvalitetnom ishranom. Prednjače u svijetu kardiovaskularni problemi i zastoji koji potiču od prekomjerne ili nepravilne ishrane.

Upravo je dr. Filipović-Hadžiomeragić bila na čelu tima koji je, uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), sačinio izvještaj o “brzoj hrani” u cijeloj BiH u kontekstu trendova prisutnih u cijelom svijetu. Posebna pažnja bila je usmjerena na hranu za najmlađe, predškolskog i školskog uzrasta, u vrtićima, osnovnim i srednjim školama i oko njih.

Trend rasta

- Procent gojaznog stanovništva u BiH je oko 22 posto, po čemu smo u evropskom vrhu. Imamo više od 17,5 posto djece koja su prekomjerno teška ili gojazna. Bilježimo trend porasta, jer je prije četiri godine bilo oko 12 posto. Što se tiče pothranjenosti, takvih je od 2 do 2,5 posto, izuzev u grupama, kao što je romska populacija, kod kojih je taj procent viši od devet posto - kaže Filipović-Hadžiomeragić.

Trifković: Razbiti mit

Nutricionistica Maja Trifković iz INZ-a je naglasila potrebu da se razbije mit da je zdrava ishrana nešto što mnogo košta.

- Treba potrošiti više kalorija nego što se unese. To znači fizičku aktivnost, kretanje, aktivan život i što ravnomjerniji unos hrane u više obroka, da bi i trošenje bilo svrsishodnije. Čovjek treba jesti ono što mu prija organizmu, štetne sastojke minimizirati ili ukloniti i što zdravije živjeti, jer samo zdrave navike uz zdravu hranu donose zdrav život - kaže Trifković.