Jedan od najrasprostranjenijih problema kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini je nasilje u porodici. Ranijih godina žene su uglavnom šutjele i trpjele nasilje čak i po 40 godina jer, uglavnom iz ekonomskih razloga, nisu imale mogućnosti da napuste muža i odluče se za sigurniji život.

Posljednjih godina to se mijenja. Raste svijest u društvu kada je ovaj problem u pitanju, ali i žene postaju hrabrije jer im se kroz sigurne kuće i brojne nevladine organizacije koje djeluju pri ovim kućama omogućava da život nastavljaju van porodice u kojoj su bile zlostavljane.

Djeca žrtve roditelja

U BiH trenutno ima osam sigurnih kuća, od toga je pet u Federaciji BiH, a tri u Republici Srpskoj. Fondacija lokalne demokratije vodi jedinu sigurnu kuću u Kantonu Sarajevo.

Od osnivanja 2000. godine kroz kuću su prošle 1.954 osobe, od čega 693 žene, 930 djece i 331 djevojka.

Kapacitet Sigurne kuće je 35 osoba. Trenutno su smještene 33 osobe - 13 žena, 11 djece i devet djevojaka.

Kako nam je rekla menadžerica ove ustanove Amra Muslić, sve koje su smještene su žrtve nasilja u porodici, teškog nasilja, kombinacija psihofizičkog nasilja, a u nekoliko slučajeva i seksualnog.

- U većini slučajeva radi se o dvije ili tri vrste kombinacija. Prva faza najčešće je psihičko maltretiranje, pa fizičko, dođe i do ekonomskog ucjenjivanja, pa do seksualnog maltretiranja. Što se tiče maloljetnih osoba koje su u Sigurnoj kući, neke se nalaze u pratnji majke, a neke su žrtve roditelja – rekla je Muslić.

Imaju i sklonište za djevojke, žrtve incesta silovanja, porodičnog nasilja i drugog oblika nasilja i u tom skloništu se nalaze žrtve. Imali su više slučajeva da su djevojke/djevojčice žrtve nasilja roditelja, oca ili očuha.

Kazne za nasilnike su blage

- Imamo slučaj gdje je djevojka/djevojčica žrtva nasilja majke, više slučajeva oca i treće osobe. Žene koje su ovdje osjećaju se sigurno, one nam kažu da su napokon mirno spavale. Legnu s mišlju da neće niko doći i lupiti šakom o sto ili je udariti, ne očekuje nikoga pijanog. Njima to mnogo znači. Osjećaju sigurnost – dodala je Muslić.

Kazne za nasilnike su izuzetno blage, od tri do 10 mjeseci za nasilje nad ženama i djecom, dok je kazna za seksualno od tri do 10 godina za najekstremniji oblik.

Svaka druga žena u BiH žrtva je seksualnog, fizičkog ili ekonomskog nasilja. Prema nacionalnom istraživanju koje je provedeno u BiH, i velik broj djece izložen je zlostavljanju, s tim da se ne prijavi svako nasilje.

U centrima za socijalni rad urađeno je istraživanje o nasilju nad djecom i zaključeno je da je najmlađa žrtva imala svega devet, a najstarije dijete 17 godina.

Plaču i mole za oprost

Sigurna kuća u Sarajevu nalazi se na tajnoj lokaciji i pokrivena je kamerama. Čak su imali slučajeva da nasilnik sazna gdje je kuća i da dođe, ali osiguranje ga spriječi da bilo šta uradi.

Uglavnom dođu i pitaju je li mu žena tu, plaču, mole za oprost. Znaju da ne mogu i ne smiju prići jer policija odmah reagira. Oni ne znaju je li im žena unutra, uglavnom se raspituju i traže ih.

Šta učiniti ako ste žrtva: Dostupni SOS telefoni, budite svjesni da niste krivi

Pozivi na SOS telefonske linije su besplatni i povjerljivi. SOS telefonska linija daje savjete, informacije te upućuje na službe za podršku porodici, savjetovališta, policiju, pravnike i bolnice širom BiH za ljude koji dožive ili su doživjeli nasilje u porodici.

Gender centar FBiH je uspostavio SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriju Federacije BiH. SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender centar RS.

Iz ministarstava unutrašnjih poslova ohrabruju prijave svakog oblika nasilja u porodici te poručuju žrtvama nasilja da trebaju znati da nisu krivi za nasilje koje doživljavaju, da razgovaraju s nekim o tome šta se dešava i da su krivica i stid na nasilniku. Preporučuju žrtvi i da dokumentira povrede, a ukazuju i da nasilje u porodici najviše pogađa djecu.

Statistika u Srbiji: Ubijeno 320 žena

Mediji u Srbiji navode zastrašujuću brojku prema kojoj je od sredine 2017. godine, otkad je u primjeni izmijenjeni Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, razmatrano čak 110.000 slučajeva nasilja u porodici.

U Srbiji je u prethodnih deset godina ubijeno više od 320 žena u slučajevima porodičnog ili partnerskog nasilja.

Podaci iz Hrvatske: I do 22.200 žrtava godišnje

Prema službenim podacima policije Hrvatske, od 2003. godine, otkad je u primjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, svake je godine prijavljeno između 11.500 i 17.500 počinilaca, a broj žrtava se kreće između 14.500 i 22.200. U 64 do 71 posto slučajeva žrtve su žene, što ukazuje i da nasilje nad muškarcima nije zanemarivo.

Iz podataka policije se vidi i da se radi o zabrinjavajućem broju od 22 do 45 ubijenih žena godišnje. Njihovi sadašnji ili bivši partneri su počinioci u 20 do čak 65 posto slučajeva.