Zabrinut sam, razočaran i ogorčen, jer se izjavama kakvu je dao francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuele Macron), postavlja meta na muslimane BiH i skreće pažnja sa problema rastućih antievropskih snaga na Balkanu, negiranja presuda UN sudova o genocidu, veličanja ratnih zločinaca i drugih opasnih trendova, kazao je u intervjuu za „Avaz“ Ahmet Alibašić, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Jezik ga izdao

- Razočaran sam, jer je predsjednik Makron bio nada za bolju Evropu. Ogorčen sam na naše političare i diplomate, koji ne čine dovoljno da se preduhitre neutemeljene izjave - kaže Alibašić.

Iz Islamske zajednice Makronu je odgovoreno da je daleko više ljudi iz Francuske otišlo u Siriju i Irak nego iz BiH te da se te opasne poruke mogu dovesti u vezu s duplim aršinima koje iz EU šalju zemljama sa značajnim muslimanskim stanovništvom.  

- Predsjednik Makron mogao bi se baviti i drugim problemima u svojoj avliji, od uspona ekstremne desnice, strukturalne islamofobije i antisemitizma do uličnih nereda. Ako je, pak, htio izraziti prijateljsku zabrinutost, onda ga je jezik izdao. Tako misle mnogi moji sagovornici u Evropi.  Bjelodano je jasno da postoje dvije Evrope, kao i dvije Amerike. Jedna, koja nastoji biti principijelna, otvorena, univerzalno liberalna… i druga, islamofobna, ekstremna, zatvorena… Zabrinjava što je ova druga u usponu i što njoj podilaze i lideri poput Makrona. Vrijeme je da se maksimalno mudro mobiliziramo na strani Evrope koja nas prihvata. Mnogo puta sam se osvjedočio da, kako god nisu svi muslimani isti, tako nisu isti ni svi Evropljani, Amerikanci... 

Kako komentirate zahtjeve Mešihata IZ u Srbiji i Hrvatskoj da se Mustafi ef. Spahiću zabrane nastupi u džamijama?

- Nisam imao vremena za većinu onoga što je napisano. Sve to doživljavam kao veliku tragediju, jer su akteri cijele priče ljudi koji su dali veliki doprinos zajednici i društvu. Sada riskiraju da unište svoju zaostavštinu. Ne mislim da su svi akteri jednaki.  Volio bih samo da ovu energiju trošimo na gradnju bolje budućnosti za svoju djecu i odbijanje nasrtaja na BiH umjesto da se bavimo sami sobom. Nažalost, ponašamo se kao da smo Luksemburg. Ne brinu me razlike u mišljenju, već način na koji se one izražavaju. Ne vidim tu poštovanje za neistomišljenika, spremnost da se uči od drugoga, samokritičnost…  Vidim samo pretjerivanje. To nije prihvatljivo ni vjerski ni kulturološki. 

Utjecaj na reisa

Bivši reis Mustafa Cerić, odgovarajući Mustafi Spahiću, kazao je: „Šutio sam i trpio od 1993. do 2012. godine iz istih razloga zbog kojih danas šuti i trpi moj nasljednik, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.” Postoje li pritisci na reisa, posebno politički? 

- Mnogi žele utjecati na reisu-l-ulemu. Može li se to zvati pritiscima, ne znam. Znam, međutim, da ima određenih nezdravih praksi u našoj zajednici. Pod plaštom jedinstva i poštivanja vjerskog autoriteta stvari se guraju pod tepih. Prije ili kasnije one se nagomilaju i izađu na površinu kad je najmanje potrebno.

Procedure, a ne prijeki sudovi 

Medresa u Novom Pazaru povukla je iz nastave udžbenike autora Mustafe Spahića? Kako to komentirate? 

- Uvijek sam se zalagao za odgovornost svih, pa i autora, ali da to bude po proceduri, a ne po mjeri prijekih sudova. Ako postoje osnovi sumnje da nešto s tim udžbenicima nije uredu, treba pokrenuti proceduru kojom će se to utvrditi. Ukoliko, pak, nema povjerenja u te procedure, onda je to mnogo ozbiljniji problem.